Finansijska (ne)pismenost: Koliko vas može koštati neodgovornost prema kućnom budžetu?

U sklopu istraživanja na temu finansijske pismenosti, anketirano je više od 1.000 ljudi iz SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Španije, Italije, Njemačke i Australije kojima je postavljen niz pitanja radi utvrđivanja njihovog znanja o osnovnim finansijskim pojmovima, kao što su kamatne stope, inflacija, rizici i povrati ulaganja, prenosi Bankar.me.

“Rezultati istraživanja su pokazali da više od četvrtine ispitanika, odnosno njih 26 odsto, ne posjeduje dovoljno znanja i vještina za donošenje razumnih finansijskih odluka, što ocjenjujemo kao nizak nivo finansijske pismenosti”, istakli su iz Allianza.

Istovremeno je 60 odsto ispitanika prosječno finansijski pismeno, a samo 15 odsto iskazuje visoki nivo finansijske pismenosti.

Slaba finansijska pismenost godišnje može koštati prosječno domaćinstvo između 1.750 eura u Španiji do 4.740 eura u SAD-u, Allianzov obračunava.

Kada je riječ o tome koliko bi veće znanje o finansijama doprinijelo kućnom budžetu, na osnovu imovine prosječnog domaćinstva, Allianz je izračunao kako osobe visoke finansijske pismenosti mogu godišnje da očekuju zaradu od 1.910 do 5.000 eura.

U sklopu istraživanja anketirani su takođe iznijeli viđenje svoje finansijske budućnosti. Sedam od deset ispitanika s različitih tržišta tako ekonomsku situaciju u svojoj zemlji smatra prilično lošom do veoma lošom, dok znatno manji postotak, 4,9 odsto ispitanih prosječne finansijske pismenosti, misli isto o vlastitoj ekonomskoj budućnosti.

U poređenju sa njima, oko deset odsto veomma finansijski pismenih ispitanika veoma pozitivno doživljava vlastitu finansijsku situaciju.

Na uzorku različitih ispitanih tržišta utvrđeno je da su žene u prosjeku manje finansijski pismene od muškaraca – 30 odsto žena u odnosu na 20 odsto muškaraca, uz izuzetak Njemačke kao jedine zemlje u kojoj su žene u prosjeku finansijski pismenije od muškaraca.

Slična je situacija i među generacijama. Rezultati istraživanja pokazali su da se finansijska znanja i vještine poboljšavaju s godinama, s time da je postotak pripadnika "baby boom" generacije koji posjeduju visoki nivo finansijske pismenosti, 21 odsto veći nego što je zajedno u "generacije Z" (6 odsto) i "milenijalaca" (11 odsto).

“Slaba finansijska pismenost može biti štetna, odnosno može vas skupo koštati tokom dužeg razdoblja ulaganja – u slučaju štednje za penziju. Ali dobro je što donošenje pametnih finansijskih odluka nije 'nuklearna fizika'. Sticanjem osnovnog znanja i vještina ljudi mogu svoju finansijsku pismenost unaprijediti do prosječnog nivoa i time uštedjeti mnogo više novca”, poručio je glavni ekonomista u Allianzu Ludovic Subran.

Viša ekonomistica u Allianzu i koautorka istraživanja Patricia Pelayo Romero je napomenula da programi finansijskog opismenjavanja uglavnom stavljaju naglasak na poboljšanje matematičke pismenosti, ali da se finansijska pismenost ne svodi samo na matematiku.

“Svako uspješno nastojanje da se poboljša finansijska pismenost, naročito ako je usmjereno prema ženama i mladima, treba započeti jačanjem samopouzdanja”, zaključila je Pelayo Romero.