U razdoblju izrazito povećane neizvjesnosti i turbulencija na berzama, ulagači i dalje traže sigurno utočište u zlatu.
Nova čarobna razina pala je u petak, jer se unca zlata od 31,1 grama prvi put morala platiti više od 3000 dolara. Zlato je ove godine poskupilo 14 posto (i trenutno je prilično zrelo za korekciju prema dolje), a dugoročni prinos također je vrlo dobar. Svako ko je kupio zlato sredinom ožujka 2015. (po 1150 USD) do danas ima prosječni godišnji povrat od tačno 10%.
Zanimljivo, takva je profitabilnost bila i u posljednjih 20 godina. Sve više i više novca pritječe u ETF-ove potpomognute zlatom. U posljednje vrijeme cijene zlata također su potaknute kupnjom centralnih banaka. Važan kupac je Kina, koja je u februaru četvrti mjesec zaredom ojačala svoje rezerve nastojeći smanjiti ovisnost o dolarskim ulaganjima.
Pozitivno na cijenu utječu i očekivanja da bi Fed u junu mogao sniziti kamatne stope, prenosi SEEbiz. Američka centralna banka sastat će se sljedeći tjedan na sastanku u ožujku, ali će gotovo sigurno ostaviti kamatne stope nepromijenjenima. Inače: pojavile su se teorije da Donald Trump svojom politikom (carine, otpuštanja u javnom sektoru...) savršeno usporava ekonomski rast i time utječe na pad prinosa državnih obveznica.
Prezadužena Amerika ove godine mora refinancirati veliki dio svog duga, pa im je naravno u interesu da kamatne stope budu što niže, jer bi time uštedjeli milijarde dolara na novim emisijama obveznica. Istodobno, pred sve lošijim makroekonomskim podacima, Trump bi Fed "natjerao" na dodatno snižavanje kamata, što bi otvorilo put novom ekonomskom uzletu.
Lakić: Energetski održiva budućnost Federacije BiH
