Jačanje dolara moglo bi dovesti u probleme ostatak svijeta

Wall Street je već bio na visokim vrijednostima, ali je od srijede snažno povukao nagore na krilima tehnologije (naravno, Tesla se ističe), bankarstva i energetskih dionica. Analitičari upozoravaju na iracionalnu bujnost, frazu koju je skovao tadašnji guverner FED-a Alan Greenspan 1996. godine, ali je trebalo još tri ili četiri godine prije nego što je balon internetskih dionica puknuo.

Moguće je da će se trenutni bikovski trend povući, iako vjerovatno ne tako snažno kao prošle sedmice, kada je indeks S&P 500 (prvi put u historiji premašio 6.000 bodova) skočio za skoro pet posto. Jeremy Siegel, profesor finansija na Univerzitetu Pennsylvania, vjeruje da bi tržište New Yorka moglo doživjeti bolja vremena pod Trumpom nego pod bilo kojom drugom administracijom u historiji. Kako je rekao, malo je vjerovatno da bi Trump vodio politiku koja bi bila loša za berzu.

Međutim, Trumpova vladavina bi mogla imati i vrlo negativne efekte. Prije svega, veća inflacija. Zanimljivo, kao razlog zašto su glasali za Donalda Trumpa američki birači su uglavnom navodili visoku inflaciju, koja je bila karakteristična za Bidenovo predsedništvo, ali se upravo izborom Trumpa povećala opasnost od ponovnog porasta inflacije, što bi donelo povratak omražene Fed politike „više za duže“ – duži period visokih kamata. To je i razlog zašto dolar posljednjih dana vidljivo raste, što ne zabrinjava SAD, ali još više mnoge zemlje u razvoju.

Studija Međunarodnog monetarnog fonda objavljena prošle godine pokazala je da povećanje dolara od 10 posto nakon godinu dana smanjuje ekonomski rast u zemljama u razvoju za 1,9 procentnih poena. Bogate zemlje su manje pogođene, ali proizvodnja i dalje pada za 0,6 procentnih poena. Negativni efekti jačeg dolara utiču na ekonomije u razvoju dve i po godine, a na bogate zemlje godinu dana.

Nakon ishoda američkih izbora, evropske berze nisu pratile rast njujorških. Panevropski indeks STOXX 600 je u utorak izgubio dva posto, najviše u tri mjeseca. Akcije rudarskih kompanija bile su pod pritiskom zbog pojeftinjenja sirovina (zlato, bakar...). Trumpova politika vrši dodatni pritisak na ionako neuvjerljivu njemačku ekonomiju, koja se također bori s krizom vlade. U Frankfurtu je negativan uticaj imalo i objavljivanje ZEW indeksa poslovnih očekivanja u novembru, koji je skliznuo više od očekivanog, uz ocjenu trenutne ekonomske situacije na najnižoj tački od maja 2020. godine, kada je vladao veliki mrak zbog pandemije, prenosi Bankar me. Akcije Bayera (kompanija je smanjila svoje prognoze za cijelu godinu) pale su u utorak za skoro 15 posto, dostigavši ​​najniži nivo u posljednjih 20 godina. Samo ove godine tržišna kapitalizacija Bayera pala je za 36 posto, na 21 milijardu eura.

Neka ulaganja su skočila nakon izbora, posebno u kriptovalutu dogecoin. S druge strane, dugoročne obveznice, zlato, nafta i, iznenađujuće, dionice Trump Media pale su prošle sedmice.

Kriptovalute su doživjele mali val uzimanja profita sredinom utorka nakon nekoliko dana snažnog rasta, ali barem je bitcoin doživio brzi preokret, popevši se sa 85.000 dolara na 90.000 dolara. Bitcoin je tako skočio za više od 30 posto od trenutka kada je bilo jasno da je Trump pobijedio Kamalu Harris, a slijede altcoins i kompanije za rudarenje bitkoina, i naravno MicroStrategy, pravno lice s najviše bitcoina (279.420) na bilansu. U periodu od 31. oktobra do 10. novembra MicroStrategy je kupio još dvije milijarde dolara bitkoina, što znači više od 27 hiljada coina, po prosječnoj cijeni od 74.463. Samo na ovom dijelu investicije MicroStrategy je za nekoliko dana imao oko 20 posto (naravno neostvarenog) profita, odnosno 400 miliona dolara.