Cijena zlata je posljednjih mjeseci dostigla rekordne nivoe, dijelom zbog snažnog apetita Kine za imovinom i u pozadini tenzija s Washingtonom i šire globalne neizvjesnosti.
Uprkos visokim cijenama, kineski investitori i potrošači ubrzano kupuju vrijedne metale, jer je njihovo povjerenje u tradicionalne investicije poput nekretnina ili dionica oslabilo. Kineska centralna banka je istovremeno stalno povećavala zlatne rezerve nastojeći da smanji zavisnost o američkom dolaru, pišu svjetski mediji.
‘Apsolutna bujica’
Kina je već imala značajnu moć na tržištima zlata. Međutim, ističe “The New York Times”, utjecaj zemlje postao je izraženiji posljednjih godina dok statistike s berzi pokazuju skoro 50 posto povećanja globalne cijene zlata od kraja 2022.
Cijena zlata nastavila je da raste uprkos faktorima kao što su veće kamatne stope i jak američki dolar, koji tradicionalno čine zlato relativno manje privlačnom investicijom. Prošlog mjeseca cijene zlata su porasle čak i nakon što su američke Federalne rezerve signalizirale da će duže zadržati više kamatne stope.
Cijene su se povukle na oko 2.300 dolara po unci, ali sve je veći osjećaj da tržištem zlata više ne upravljaju ekonomski faktori već, prema pisanju njujorškog lista, hirovi kineskih kupaca i investitora.
“Kina nesumnjivo pokreće cijenu zlata”, rekao je Ross Norman, izvršni direktor “MetalsDaily.com”, informativne platforme o plemenitim metalima sa sjedištem u Londonu.
“Protok zlata u Kinu je od solidnog prešao u apsolutnu bujicu”, rekao je Norman naglasivši da “Kina sada dominira tržištem zlata.”
Potrošnja na zlato u zemlji porasla je za šest posto u prvom tromjesečju u odnosu na godinu ranije, prema podacima Kineskog udruženja za zlato. Ulaganje u zlato postalo je primamljivije kako su tradicionalne investicije slabile.
Kineski sektor nekretnina, odredište za ušteđevinu većine porodica, i dalje je u krizi, napisao je list dodajući da se povjerenje investitora u berze u zemlji nije u potpunosti vratilo. Istovremeno, uz nekoliko boljih alternativa, novac se slivao u kineske fondove koji su trgovali zlatom, a mnogi su mladi ljudi počeli sakupljati zrna zlata u malim količinama, prenosi Bankar me.
Drugi veliki kupac zlata u Kini je centralna banka zemlje. U martu je Narodna banka Kine povećala svoje zlatne rezerve 17. mjesec zaredom, napisao je “The New York Times” ukazavši da je prošle godine banka kupila više zlata od bilo koje druge centralne banke na svijetu, dodajući svojim rezervama više nego što je imala u skoro 50 godina.
Smanjenje zavisnosti o dolaru
Peking kupuje zlato kako bi diverzificirao svoje rezervne fondove i smanjio ovisnost o američkom dolaru, koji se dugo smatrao najvažnijom valutom koju treba držati u rezervi. Kina je smanjivala svoje udjele u američkom trezoru više od jedne decenije. U martu ove godine, Kina je imala oko 775 milijardi dolara američkog duga, što je pad u odnosu na oko 1,1 hiljada milijardi dolara 2021.
Kombinacija agresivne kupovine na malo od kineskih potrošača i kupovina centralne banke izazvala je interesovanje špekulanata na tržištima u Shangaiu koji se klade da će se ovaj trend nastaviti. Prosječan obim trgovanja zlatom na Šangajskoj fjučers berzi više se nego udvostručio u aprilu u odnosu na godinu ranije.
Kupovina zlata od strane bilo koje centralne banke, posebno kineske, značajan je pokretač rasta cijena zlata u posljednje dvije godine, ukazuje Bloomberg.
Centralne banke su prošle godine kupile 1.037 tona zlata, što je malo manje od rekordnog maksimuma iz 2022, prema Svjetskom vijeću za zlato koje upozorava da postoji jak razlog za rekordnu kupovinu od strane zemalja uključujući Kinu i Poljsku ove godine.
“Postoji veliki broj centralnih banaka koje kupuju ukupno oko 1.000 tona godišnje, a to šalje poruku širem tržištu” o mogućim dugoročnim promjenama globalnog monetarnog sistema, kaže Rona O'Konel, šefica tržišne analize u “StoneX Financial”-u, dodajući da je to važno sa psihološkog i strateškog stanovišta.
Devalvacija kineske valute?
Mart je obilježio 17. mjesec zaredom u kojem je Kina povećala svoje zlatne rezerve, uprkos visokim cijenama i slabom junu.
Zemlja je kupila 27,06 metričkih tona u prvom kvartalu ove godine, čime su njene ukupne rezerve dostigle 2.262 metričke tone, prema podacima Kineskog udruženja za zlato.
Međunarodna buka je, kako piše “Newsweek”, nastavljena u aprilu dok su kupovinom zlata kupci hrlili u sigurno utočište usred straha od širenja sukoba na Bliskom istoku i očekivanja da će američke Federalne rezerve sniziti kamatne stope. Rekordno visoka dnevna cijena od 2.431,55 dolara po unci je postignuta 12. aprila.
Peking nastoji da se odvikne od zavisnosti o dolaru, posebno nakon što su SAD i Zapad iskoristili valutu da kazni Rusiju od njene invazije na Ukrajinu, kažu analitičari.
Iako kineska zaliha zlata čini samo 4,6 posto njenih ukupnih rezervi, prema Svjetskom savjetu za zlato, metal je među robom koju vlada kupuje brzim tempom.
Ovo je pokrenulo pitanja o osnovnim motivima, a neki ekonomisti predviđaju da se Kina sprema koristiti “nuklearnu opciju” devalvacije svoje valute kako bi svoj izvoz učinila konkurentnijim, što će vjerovatno izazvati odgovor SAD i Evropske unije.
Nakon konstantno snažnog učinka u martu i početkom aprila, cijene zlata su u drugoj polovini mjeseca doživjele pad jer su anksioznosti oko izraelsko-iranskog rata ublažene, a Federalne rezerve SAD-a signalizirale su da će odgoditi smanjenje kamatnih stopa usred uporne inflacije.
Međutim, analitičari grupe “Citibank” i “Bank of America” očekuju da će cijena zlata dostići 3.000 dolara po troj unci u roku od šest do 18 mjeseci.
S druge strane, Guonan Ma, viši saradnik Centra za analizu Kine Azijskog instituta za politiku društva, rekao je za “Newsweek” zašto zlato može postati žrtva vlastitog uspjeha.
“Kineski investitori su cjenovno osjetljiva i oportunistička grupa, jer bi mogli malo zastati kada cijene zlata osjetno porastu”, rekao je. “Na offshore tržištu kineski renminbi (juan) u posljednje vrijeme jača u odnosu na američki dolar.” Uz to, kineske dionice i na i offshore “takođe su impresivno porasle, smanjujući privlačnost zlata kao klase imovine”.
Zlato se, pojašnjava časopis, vrednuje kao zaštita od inflacije i volatilnosti cijena druge imovine. Takođe je vrlo likvidan, lako se kupuje i prodaje u kratkom roku.
Prevare sa zlatom
Kako je nedavni rast cijena zlata izazvao navalu za zlatnim polugama, zajedno s tim došao je i porast prevara sa zlatom u Kini, ističe CNBC.
Prema navodima kineske vlade, hiljade ljudi u zemlji prevareno je da daju novac za “lažno zlato”, inferiorno ili vještačko zlato, nakon što su pokušali putem interneta da kupe takozvano “zlato 999”.
Najčistiji oblik zlata se, kako pojašnjava američki televizijski kanal, obično naziva zlatom 999, jer ima sadržaj zlata od 99,9 posto, a ponekad se naziva i 24-karatno zlato.
“Lažno zlato postaje veliki problem u Kini jer sve više Kineza želi svoju ušteđevinu uložiti u zlato”, rekao je generalni direktor “China Market Research Group” Šaun Rein.
Lažna roba nije nova pojava u Kini, istakao je CNBC dodajući da ekonomska sila predvodi u svijetu po falsifikovanim i piratskim proizvodima, vođena kupcima koji nijesu svjesni da kupuju falsifikovane, kao i onima koji ih aktivno traže. Na kineskim platformama za e-trgovinu obiluju lažne stvari, “od zlata do piratskih ‘Chanel’ torbica”, rekao je Rein iz “China Market Research Group”.
Kina je vodeća u potražnji potrošača za polugama, nakon što je ta zemlja pretekla Indiju 2023. i postala najveći svjetski kupac zlatnog nakita. Kineski potrošači su prošle godine kupili 603 tone zlatnog nakita, što je skok od 10 posto u odnosu na 2022. godinu, pokazuju podaci Svjetskog savjeta za zlato.
Jasmin Badžak proglašen privrednikom godine u BiH
