MMF: Moguć pad kamatnih stopa i u BiH, javni dug zabrinjavajući

Takve informacije djeluju blagotvorno, a ako se i dogode, i male države poput BiH mogu razmišljati u tom smjeru. Hina je prenijela informaciju da je na Wall Streetu prošle sedmice Dow Jones ojačao 1,6 posto, na 40.000 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,9 posto, na 5.615 bodova, a Nasdaq indeks 0,25 posto, na 18.398 bodova.

- U fokusu ulagača bili su novi podaci o inflaciji u SAD. U junu su potrošačke cijene pale 0,1 posto na mjesečnom nivou, dok je inflacija na godišnjem nivou skliznula na 3 posto, na najniži nivo u više od tri godine. Zahvaljujući tome ojačale su spekulacije da će američka centralna banka kamatne stope smanjiti već u septembru. U petak je počela i sezona objava tromjesečnih poslovnih rezultata kompanija i banaka. U anketi Reutersa analitičari procjenjuju da su u drugom tromjesečju zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa porasle 9,6 posto na godišnjem nivou - navedeno je.

Kako će se sve to reflektovati u BiH? Naime, MMF je napravio zapažanja o Bosni i Hercegovini koja bi trebalo pratiti i redukovati ondje gdje se to može kako bi došlo do određenog rasta. A ovo su neka od posljednjih zapažanja, gdje se ističe i EU put BiH kao nešto pozitivno, kao i pad inflacije. Međutim, neke druge stvari, poput povećanja javnog duga, nisu dobre, prenosi Ekapija.

- Inflacija je sa rekordne vrijednosti od 17,4 posto, koju je dosegla u oktobru 2022. godine, postepeno opadala i u 2023. godini u prosjeku je iznosila 6 posto, a u 2024. godini očekuje se njen dalji pad na 3 posto. Međutim, inflacija u koju nisu uključene cijene hrane i energije pokazuje se upornijom odražavajući kontinuirane pritiske izazvane povećanjem plata. Neizvjesnost u pogledu ekonomske perspektive je visoka i prevladavaju negativni rizici, uključujući naglo usporavanje rasta u Evropi, povećanu volatilnost cijena roba, te rastuće političke napetosti unutar zemlje. S druge strane, napredak na putu pristupanja Evropskoj uniji mogao bi dati podsticaj reformama i rezultirati širim pozitivnim utjecajem. Fiskalni bilans se pogoršao te, poslije suficita od 0,9 posto iz 2022. godine, u 2023. godini zabilježen je deficit od 1,7 posto, što je odraz akumuliranog učinka nekoliko trajnih povećanja plata u javnom sektoru i socijalnih davanja. Povećani deficiti i velike otplate duga doveli su do velikog povlačenja vladinih depozita, što je rezultiralo umanjenjem rezervi. Ukupni javni dug je u 2023. godini porastao na 32,2 posto, a potrebe za finansiranjem su velike u oba entiteta - navodi se.

MMF je procijenio da se ekonomija BiH pokazala otpornom u teškom okruženju.