Cijene nekretnina u Evropi snažno rastu: U jednoj zemlji poskupjele čak 12,1 posto

Stručnjak za nekretnine iz Global Property Guidea Mik Kalmet objašnjava za Euronews da potražnja u Portugalu i dalje nadmašuje ponudu, posebno u Lisabonu, Portu i popularnim priobalnim područjima.

Ograničena novogradnja, strane investicije, turizam i dugotrajan nedostatak stambenog prostora zajedno podstiču rast cijena. U Bugarskoj rast podržavaju veće plate i prihodi domaćinstava, relativno pristupačni stambeni krediti i interesovanje za nekretnine kao oblik ulaganja.

Gdje cijene padaju?

Suprotan trend zabilježen je u tri zemlje: u Finskoj su nekretnine pojeftinile 2,7 posto, u Luksemburgu 2,2 posto, a u Francuskoj 0,8 posto.

Slab ekonomski rast, nisko povjerenje potrošača i posljedice viših kamatnih stopa ograničavaju potražnju u Finskoj. U Francuskoj kupce dodatno sputavaju slabija priuštivost stanova i ekonomska neizvjesnost, zbog koje dio domaćinstava odgađa kupovinu.

Razlike su velike i među najvećim evropskim ekonomijama. Dok Španija bilježi rast cijena od 12,1 posto, u Italiji je rast iznosio 4 posto, a u Njemačkoj svega 0,6 posto.

Analitičari ING-a ukazuju da više kamatne stope na stambene kredite u Njemačkoj otežavaju kupovinu i slabe potražnju za stambenim kreditima.

Koliki je rast kada se uračuna inflacija?

Cijene nekretnina u mnogim zemljama rastu znatno brže od općih potrošačkih cijena.

Prema računici koju prenosi Euronews, uz inflaciju od 3,2 posto, realni rast cijena nekretnina u EU iznosio je približno 1,5 posto.

Portugal ostaje vodeći i nakon prilagođavanja za inflaciju: realni rast iznosio je oko 12,1 posto. Slijede Slovačka sa 9,4 posto, Bugarska sa 9,1 posto i Litvanija sa 8,8 posto.

Istovremeno, Njemačka je, uprkos blagom nominalnom poskupljenju, zabilježila realni pad od 2 posto. U Francuskoj je realni pad iznosio 3,2 posto, a u Luksemburgu 6,4 posto.

Hoće li cijene nastaviti rasti?

Nedostatak stanova i snažna potražnja mogli bi podržati daljnji rast cijena, ali novu godinu dvocifrenog rasta ne treba uzimati zdravo za gotovo, upozorava Kalmet, prenosi Investitor me.

Najveća neizvjesnost ostaju kamatne stope. Viši troškovi stambenih kredita, zajedno s rastom cijena energije i pritiskom na kućne budžete, mogli bi usporiti kupovinu.

Na nivou EU usporavanje je već vidljivo: godišnji rast cijena smanjen je sa 5,1 posto u prvom kvartalu na 4,7 posto u drugom.

Daljnje kretanje zato će zavisiti prvenstveno od lokalnih okolnosti – koliko se stanova gradi, koliko rastu prihodi i koliko domaćinstva mogu da se zaduže. Evropsko tržište nekretnina nastavlja rasti, ali veoma različitim brzinama.