Interesovanje za nekretninama u Crnoj Gori raste iz godine u godinu pa je sada, kako kažu u Odboru za građevinarstvo Privredne komore, zabilježena veća potražnja od ponude, što je glavni uslov vrtoglavog rasta cijene kvadrata u svim gradovima. Da su cijene rasle potvrđuju i u agencijama za nekretnine. Do stana pod takvim uslovima mogu samo oni sa debljim novčanikom.
I dok mi sanjamo o Evropi, evropske standarde smo, bar u cijeni nekretnina, davno dostigli. No, Evropa je doživjela pojeftinjenje stanova, ali ne i mi.
"U prošloj godini došlo je do pada cijena u Evropi, ali ne u Crnoj Gori. Paralela, prvi kvartal 1460, a u posljednjem 1790, došlo do povećanja cijene po 450 eura po metru kvadratnom.", kazao je Veselin Radulović iz Agencije za nekretnine.
Iako nam se čini da zgrade niču na svakom ćošku, potražnja je mnogo veća.
"Potražnje ima, stanovi se kupuju, ali nema stanova na tržištu i mislim da je osnovni problem inflacija. Inflaciju novca, a onda malu, nedovoljnu ponudu stanova koja bi zadovoljila tražnju prvenstveno kupaca sa strane. Po ovim cijenama domaće stanovništvo može teško sebi da priušti stan.", kazao je predsjednik Odbora za građevinarstvo Privredne komore Mile Grujić.
Situaciju još više otežavaju i kamate koje su pratile rast cijene kvadrata.
"Ono što treba istaći jeste da u prošloj godini je kupovina stanova bila iz kredita, a kamate su rasle što svakako nije išlo na ruku ljudima koji su željeli da kupe stan.", kazao je Radulović. Da bi do stana mogli i crnogorski građani, neophodna je reakcija države.
"Veća ponuda stanova, da banke na neki način sa kamatama regulišu situaciju i država sa aranžmanom kao sa 1000+ nadomjesti dio stanova po povoljnim uslovim, to bi dovelo do smirivanja cijena stanova.”, kazao je Grujić.
A takva prognoza, dodaje, ne postoji.
"Malo je tržište, svaki značajniji priliv kapitala sa strane kod nas se odrazi na povećanje cijena nekretnina.", kazao je Grujić.
Cijena kvadrata stana rasla je linearno od sjevera prema jugu. Ali i to se promijenilo, pa osim velike potražnje stanova u Podgorici i na moru, Kolašin je postao najpopularniji.
"Idu od 1500 pa čak i do 3000 po metru kvadratnom.", kazao je Radulović.
Igor Zorko za Biznis: Ovo su koraci za uspješnu digitalnu transformaciju BiH
