Značajan pad vrijednosti norveške krune privukao je pažnju ne samo u Norveškoj, već i izvan njenih granica.
Njemački mediji, poput portala tagesschau, izvijestili su da je kruna trenutno na najnižem nivou od početka pandemije COVID-19, odnosno u protekle četiri godine. Tokom posljednje tri godine, kruna je izgubila 25% vrijednosti u odnosu na američki dolar, dok je u posljednje dvije godine njen pad u odnosu na euro iznosio 17%.
Predloženo vezivanje za euro
Zbog dramatičnog pada vrijednosti krune, bivši norveški ministar okoliša i parlamentarac opozicione Liberalne stranke, Sveinung Rotevatn, predložio je da se kruna veže za euro. On je u intervjuu za Financial Times (FT) izjavio da "dramatično slabljenje krune tokom vremena znači da moramo ozbiljno razmotriti sve opcije za budućnost."
Međutim, Rotevatn je svjestan nedostataka ovog prijedloga. Slabljenje krune ove godine, koja je imala najlošije rezultate među deset najtrgovanijih valuta na deviznom tržištu, predstavlja ozbiljan izazov za Norvešku. S obzirom na to da Norveška uvozi veliku količinu robe, slabija kruna povećava cijene uvoza, što dovodi do rasta cijena na domaćem tržištu.
"Slaba kruna sve poskupljuje, a to posljedično uzrokuje rast kamatnih stopa. Na kraju, potrošači su najveći gubitnici," dodao je Rotevatn.
Razlozi pada vrijednosti krune
Iako Rotevatnov prijedlog da se kruna veže za euro nije naišao na značajnu podršku drugih političkih stranaka, njegov apel za osnivanje "Komisije za krunu" koja bi se bavila analizom ove valute dobio je pozitivne reakcije.
Bivša premijerka i liderka opozicije, Erna Solberg, upozorila je da "ovakva situacija znači da postajemo sve siromašniji."
Uzroci pada krune nisu potpuno jasni. Iako je Norveška jedna od najbogatijih evropskih zemalja i ima jednu od najnižih stopa nezaposlenosti, kruna je i dalje na udaru. "Ovo se posmatra kao misterija i ne postoji jasna priča o tome," izjavio je Kjetil Olsen, glavni ekonomista norveške banke Nordea za FT.
Međutim, neki stručnjaci ukazuju na nekoliko faktora. Prije svega, trgovci na deviznom tržištu navode da kruna pati od nedostatka likvidnosti. Iako je Norveška bogata zemlja, njena ekonomija je relativno mala, s malo imovine koju stranci mogu kupiti, što dovodi do većih fluktuacija valute, posebno u vremenima tržišne nestabilnosti.
Smanjenje priliva novca i čvrsta monetarna politika
Pored toga, Federalne rezerve SAD-a (FED) i Evropska centralna banka (ECB) povećale su kamatne stope brže nego skandinavske zemlje, što je stvorilo razliku u kamatnim stopama između Norveške i drugih zemalja. Ova razlika je značajna za devizno tržište jer investitori teže kupovini valuta s višom kamatnom stopom kako bi ostvarili profit.
Norveškim investitorima je stoga isplativije ulagati u inostranstvu. Norveški državni fond, koji smije ulagati isključivo u inostranstvu, dodatno prodaje krune kako bi kupio strane valute, što dodatno slabi norvešku valutu.
Centralna banka Norveške vodi strogu monetarnu politiku s ciljem održavanja visokih kamatnih stopa zbog inflacije, koja je trenutno na nivou od 3,3%, daleko iznad željene stope od 2,0%. Analitičari savjetuju da banka ostane strpljiva, jer bi norveška kruna mogla doživjeti oporavak ukoliko se kamatne stope u drugim zemljama smanje, dok norveške ostanu na visokom nivou.
