Pad udjela američkog dolara u globalnim rezervama: Centralne banke se okreću zlatu

Gotovo 60 posto centralnih banaka bogatih zemalja vjeruje da će udio zlata u globalnim rezervama porasti u narednih pet godina, u odnosu na 38 posto prošle godine, prema godišnjem istraživanju Svjetskog savjeta za zlato.

Oko 13 posto razvijenih ekonomija planira povećati svoje zalihe zlata u narednoj godini, u poređenju sa oko osam posto prošle godine. “Bogate” banke sada slijede primjer centralnih banaka sa tržišta u razvoju, koje su bile glavni kupci zlata od globalne finansijske krize 2008. godine.

U međuvremenu, rastući udio razvijenih ekonomija – 56 posto, u odnosu na 46 posto prošle godine – također bilježi pad udjela dolara u globalnim rezervama u narednih pet godina. Među centralnim bankama na tržištima u razvoju, 64 posto dijeli ovo mišljenje.

Potražnja za zlatom, koja se javlja uprkos naglom rastu cijene žutog metala, posljedica je pokušaja centralnih banaka da “diverzifikuju” svoja ulaganja u alternativne valute i sredstva, posebno nakon što su SAD dolar iskoristile kao oružje u sankcijama protiv Rusije, piše Financial times.

Glavni razlozi koje centralne banke navode za držanje zlata su njegova dugoročna vrijednost, učinak tokom krize i njegova uloga efikasnog diverzifikatora, prenosi Bankar me.

U međuvremenu, udio dolara u globalnim deviznim rezervama pao je sa više od 70 posto u 2000. na oko 55 posto prošle godine, prema istraživanju MMF-a ovog mjeseca.

Iako je kineski juan ostvario određene dobitke kao rezervna valuta, njegov udio u globalnim rezervama je pao sa 79 posto prošle godine na 59 posto ove godine, navodi FT.