Tržišne oscilacije

Plemeniti metali pod pritiskom: Cijene oštro pale tokom 100 dana sukoba

Autor: Biznis.ba
Plemeniti metali pod pritiskom: Cijene oštro pale tokom 100 dana sukoba
Foto: Ilustracija

Plemeniti metali, uključujući zlato, srebro, platinu i paladij, bili su pod velikim pritiskom prodaje tokom 100-dnevnog perioda rata između SAD-a, Izraela i Irana, uz oštre tržišne oscilacije.

Zlato, srebro i platina dostigli su rekordne vrijednosti u januaru, ali se pozitivan trend preokrenuo s početkom rata krajem februara.

Zabrinutost zbog sukoba, koji je pojačao inflacijske pritiske, podstakla je očekivanja da će američke Federalne rezerve (FED) zadržati restriktivnu monetarnu politiku, što je dovelo do naglog pada cijena svih metala.

Eskalacija napetosti u regiji, u vrijeme neizvjesnosti oko trgovinske politike, dodatno je pojačala strahovanja da bi rast cijena nafte mogao dodatno povećati inflacijske pritiske.

Rastući prinosi na obveznice zbog zabrinutosti oko inflacije izvršili su dodatni pritisak na robna tržišta, dok su investitori, tražeći sigurnost i likvidnost, ojačali američki dolar.

Zabrinutost zbog globalne ekonomske aktivnosti usljed geopolitičkih rizika dovela je do značajnog pada cijena srebra, platine i paladija – tri metala koja imaju široku primjenu u industriji.

Zlato je godinu započelo s cijenom od 4.313 dolara po unci i dostiglo rekordnih 5.600 dolara u januaru, završivši mjesec s rastom od 12,4 posto na 4.849 dolara. Pozitivan trend nastavljen je i u februaru.

Zlato je februar završilo s rastom od 8,5 posto na 5.263 dolara po unci, ali je u martu palo na 4.099 dolara zbog događaja na Bliskom istoku. Mjesec je završilo s padom od 11,32 posto na 4.667 dolara, što predstavlja najveći mjesečni pad od finansijske krize 2008. godine.

Cijena unce zlata pala je za jedan posto u aprilu i 1,77 posto u maju, završivši mjesec na 4.540 dolara.

Trgovanje zlatom zaključeno je 5. juna, posljednjeg trgovačkog dana prije navršenih 100 dana rata, na 4.328,6 dolara po unci, što je pad od 17,8 posto u odnosu na predratni nivo.

Srebro, koje se široko koristi u industriji, posebno u proizvodnji solarnih panela, pratilo je kretanje cijena zlata. Godinu je započelo na 71 dolar po unci, a u januaru je dostiglo rekordnih 121,7 dolara, završivši mjesec na 83,3 dolara, što predstavlja rast od 17,2 posto.

U februaru je srebro poraslo za dodatnih 12,6 posto na 93,8 dolara po unci, ali je već u martu oštro palo, dosegnuvši 61 dolar po unci. Mjesec je završilo s padom od 19,9 posto na 75,1 dolar, dok je april okončan padom od 1,8 posto na 73,7 dolara.

Krajem maja srebro se oporavilo za 2,1 posto na 75,3 dolara po unci, ali je 5. juna zatvorilo na 67,9 dolara, što je 27,6 posto manje u odnosu na predratni nivo.

Platina je 2026. godinu započela s cijenom od 2.054 dolara po unci, a u januaru je, usljed ograničene ponude, dostigla rekordnih 2.923,3 dolara.

Mjesec je završila na 2.182,2 dolara po unci, uz rast od 6,2 posto, dok je februar okončala s dodatnim rastom od 8,5 posto na 2.366,5 dolara.

Tokom 100 dana rata platina je izgubila 17,2 posto vrijednosti i pala na 1.960,1 dolar po unci. U aprilu je porasla za 1,6 posto na 1.991,4 dolara, ali je u maju ponovo pala na 1.922,6 dolara.

U odnosu na 27. februar, platina je izgubila 24,8 posto vrijednosti i 5. juna iznosila 1.779 dolara po unci.

Paladij je godinu započeo na 1.603 dolara po unci. U januaru je porastao sedam posto na 1.713,3 dolara, a u februaru dodatnih 4,4 posto na 1.788,7 dolara.

U martu je pao za 17 posto na 1.484,8 dolara po unci, da bi se u aprilu oporavio za 3,3 posto na 1.533,9 dolara.

U maju je ponovo oslabio za 11,4 posto i pao na 1.359,6 dolara po unci, a u odnosu na predratni nivo izgubio je 31,1 posto vrijednosti, spustivši se 5. juna na 1.232,3 dolara po unci.