Pogledajte kompletnu raspodjelu budžetskog novca za institucije BiH

Istodobno je smanjenje budžeta Ministarstva sigurnosti BiH za 950.000 KM u odnosu na prvobitno planirana sredstva, Ureda za veterinarstvo za 500.000 KM i Zavoda za izvršenje sankcija, proitvora i drugih mjera za 800.000 KM.

Ministarstvo finansija i trezora dostavit će odmah Nacrt budžetu Predsjedništvu BiH, ovlaštenom za njegovo predlaganje Parlamentarnoj skupštini BiH, koja u konačnici usvaja ovaj zakon, uz prijedlog da se razmatra po hitnoj proceduri.

Ukupni prihodi, primici i finansiranje institucija BiH u okviru budžeta za 2024. godinu iznose 1.355.400.000 KM, što je povećanje za 40 miliona KM u odnosu na budžet institucija BiH za 2023. godinu.

Prihodi od neizravnih poreza planirani su u iznosu 1.020.500.000 KM i na istom su nivou kao prethodne godine, kada su povećani za oko 155 miliona KM u odnosu za 2022. godinu. Među ostalim izvorima finansiranja su neporezni prihodi institucija BiH u iznosu 248.049.000 KM, što je povećanje za oko 95,9 miliona KM u odnosu na godinu ranije.

Ukupni rashodi institucija BiH iznose 1.355.400.000 KM i veći su za 3 % u odnosu na prethodnu godinu, dok servisiranje vanjskog duga BiH iznosi 1.430.733.053 KM. Tako ukupni rashodi institucija BiH i servisiranje vanjskog duga BiH u budžetu za 2024. godinu iznose 2.786.133.053 KM, što je povećanje za 224.766.691 KM ili 9 % u odnosu na 2023. godinu.

Nacrtom budžeta prioritetno se podržava nastavak reformi i ispunjenje uslova za Evropsko partnerstvo te provedba Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP). Također, među prioritetima, Ministarstva odbrane BiH poveća za 1.750.000 KM u odnosu na prvobitno planirana sredstva. Ova sredstva omogućit će neometan rad ovog ministarstva i njegovo sudjelovanje s drugim ministarstvima i institucijama Vijeća ministara BiH u programima i aktivnostima proisteklim iz programa Partnerstvo za mir (PfP) i drugih vidova suradnje s NATO-om. Istodobno, među prioritetima su planirana sredstva za provedbu višegodišnjih projekata budžetskih korisnika.

Prethodno je Vijeće ministara BiH usvojilo Dokument okvirnog budžeta (DOP) institucija Bosne i Hercegovine za period 2024. - 2026. godine, usuglašen s Globalnim okvirom fiskalne bilance i politika u BiH za ovaj period, a koji je Fiskalno vijeće BiH usvojilo 23. 1. 2024. godine.

Ministrstvo finansija i trezora objavit će DOP za period od 2024- do 2026. godine na svojoj službenoj web stranici.

FINANSIJSKA PODRŠKA PROJEKTIMA U BiH

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva komunikacija i prometa, donijelo je četiri odluke kojima Vijeće ministara BiH s 62 miliona KM podržalo projekte cestovne infrastrukture, razvoj sektora telekomunikacija i informacijskog društva te komunikacija, kao i finansiranje infrastrukturnih projekata u Bosni i Hercegovini.

Radi se o Odluci o utvrđivanju namjene dijela sredstava uplaćenih od dozvola za korištenje radiofrekvencijskog spektra za pružanje usluga putem mobilnih pristupnih sistema, ukupno vrijednoj 50 miliona KM. Na ovaj način utvrđena je namjena i korisnici sredstava u iznosu od 15.750.000 KM za projekte u oblasti razvoja sektora komunikacija i informacijskog društva u BiH te 34.250.000 KM za projekte razvoja prometa u BiH.

U okviru dijela koji se odnosi na razvoj sektora komunikacija i informacijskog društva u BiH za integraciju SDH mreže i optičke mreže Elektroprijenosa Bosne i Hercegovine namijenjeno je 2.000.000 KM, za unaprjeđenje sigurnosti servisa i sistema e-Vlade l.750.000 KM, a za realizaciju projekta „Finansiranje usluga proširivanja i održavanja Integriranog sistema video-nadzora Granične policije BiH i Sistema automatskog prepoznavanja registracijskih tablica na graničnim prijelazima BiH“ 1.250.000 KM.

Za izradu portala i baze podataka o infrastruktumim projektima namijenjeno je 500.000 KM, za provedbu Okvirne strategije širokopojasnog pristupa u BiH 1.250.000 KM, te za projekte digitalne transformacije na području Federacije Bosne i Hercegovine 5.535.000,00 KM, na području Republike Srpske 3.375.000 KM, a na području Brčko distrikta BiH 90.000 KM.

Sredstva za razvoj prometa u BiH raspoređena su tako da je za rekonstrukciju međudržavnog mosta Brčko (Bosna i Hercegovina) - Gunja (Republika Hrvatska) namijenjeno 5.000.000 KM, za rekonstrukciju mosta Novi Grad (Bosna Hercegovina) - Dvor (Republika Hrvatska) 5.000.000 KM, a za unaprjeđenje plovnog puta rijeke Save na lokalitetu ”Jaruge - Novi Grad” 1.000.000 KM.

Donijeta je i Odluka o utvrđivanju namjene sredstava deponiranih na namjenskom računu za projekte unaprjeđenja sektora cestovnog prometa u ukupnom iznosu 1.130.086,53 KM. Sredstva se raspoređuju za uspostavu elektroničkog registra u cestovnom prijevozu (600.000 KM), za uspostavu baze podataka o prometnim nesrećama, homologaciji, certifikaciji vozila i kataloga testovnih pitanja za polaganje vozačkog ispita (400.000 KM) i za informacijski sistem za tahografe (130.086,53 KM).

Danas donijetom Odlukom o korištenju prenesenih namjenskih sredstava uplaćenih na ime dodijeljene dozvole za univerzalne mobilne telekomunikacijske sustave utvrđuje se način korištenja dijela prenesenih namjenskih sredstava uplaćenih u 2014. i 2015. godini u ukupnom iznosu od 4.451.852,50 KM. Ova sredstva namijenjena su za razvoj sektora telekomunikacija i u skladu Odluci, dodjeljuju se Vladi Federacije Bosne i Hercegovine (2.737.889,28 KM), Vladi Republike Srpske (1.669.444,69 KM) i Vladi Brčko distrikta BiH (44.518,53 KM).

Vijeće ministara BiH donijelo je i Odluku o upotrebi dijela sredstava akumuliranog viška prihoda nad rashodima Regulatorne agencije za komunikacije Bosne i Hercegovine ostvarenog zaključno s 31. 12. 2021. godine, u ukupnom iznosu od 6.578.241,66 KM.

Sredstva su namijenjena za podršku razvoja i unaprjeđenje sektora komunikacija u BiH i dodjeljuju se Vladi Federacije Bosne i Hercegovine (4.045.618,62 KM), Vladi Republike Srpske (2.466.840,62 KM) i Vladi Brčko distrikta BiH (65.782,42 KM)

NEMA POVEĆANJA PLAĆA I REGRESA U INSTITUCIJAMA BiH U 2024.

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva finansija i trezora, usvojilo je pojedinačne odluke o visini osnovice za obračun plaće i o visini regresa za godišnji odmor uposlenim u institucijama Bosne i Hercegovine za 2024. godinu, bez njihovog povećanja u odnosu na 2023. godinu.

Visina osnovice za obračun plaće i u 2024. godini ostaje 600 KM, kao i regresa za godišnji odmor u institucijama Bosne i Hercegovine u iznosu 450 KM.

U cilju poboljšanja materijalnog položaja uposlenih, kao i zahtjeva reprezentativnih sindikata uposlenih u institucaijama BiH, korigirana je dnevnica za službena putovanja u zemlji s 25 KM na 40 KM.

GRANT ZA JAČANJE KAPACITETA VLADE REPUBLIKE SRPSKE

Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog sporazuma o grantu br. TF0C4164 - Projekt za jačanje nadzora nad javnim poduzećima u Bosni i Hercegovini između Bosne i Hercegovine i Međunarodne banke za obnovu i razvoj i Međunarodne asocijacije za razvoj, djelujući kao administrator Višedonatorskog krovnog povjereničkog fonda za financijsko upravljanje.

Riječ je o grantu vrijednom 800.000 američkih dolara namijenjenom jačanju kapaciteta Vlade Republike Srpske za obavljanje njenih funkcija prikupljanja podataka i nadzora nad javnim poduzećima. Sredstva se usmjerevaju za jačanje informacijsko- komunikacijskih tehnologija (IKT) u Generalnom tajništvu Vlade Republike Srpske.

Prijedlog sporazuma s Osnovama za njegovo zaključivanje bit će dostavljen Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru odlučivanja, a za bh. potpisnika je predložen ministar finansija i trezora BiH.

OSIGURANO JOŠ PET MILIONA EURA ZAJMA ZA TRAMVAJSKU PRUGU ILIDŽA - HRASNICA

Vijeće ministara BiH utvrdilo je i dostavit će Predsjedništvu BiH Prijedlog ugovor broj 1. o Amandmanu na Ugovor o zajmu potpisan 1. Februara 2023. godine (GrCF2 W2 E2 - Tramvajska pruga Ilidža - Hrasnica) između Bosne i Hercegovine i Europske banke za obnovu i razvoj, a za bh. potpisnika je predložen ministar finansija i trezora.

Radi se pet miliona eura dodatnog zaduženja sa lokacijom na Federaciju BiH, Kanton Sarajevo – Ministarstvo prometa Kantona Sarajevo, s rokom otplate od 15 godina, uz grejs period od tri godine i povoljnu EURIBOR kamatu.

Realizacijom ovog projekta bit će unaprijeđena kvaliteta javnog linijskog prijevoza putnika uvođenjem evropskih standarda, zaštita prirodnog okoliša te sigurnost uposlenih i korisnika usluga, što će povećati ekonomsku konkurentnost Sarajeva.

RATIFIKACIJA DVA SPORAZUMA

Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog odluke o ratifikaciji Sporazuma o finansiranju za Interreg IV-B IPA program za Dunavsku regiju za period 2021. - 2027. godine između Europske unije (EU), Bosne i Hercegovine i Mađarske, nakon što je potpisan u aprilu ove godine.

Sporazum utvrđuje uslove finansiranja i provedbe programa u BiH, uz finansijsku podršku Europskog fonda za regionalni razvoj, Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA III) i Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa te uz nacionalno sufinansiranje programa.

Program će dodatno osigurati podršku zemljama korisnicima izvan Evropske unije za provedbu institucionalnih, pravnih, društvenih i ekonomskih reformi, u cilju postupnog usklađivanja s pravilima, standardima, politikom i praksom EU-a u procesu stjecanja EU članstva.

Realizacija ovog sporazuma vršit će se potpisivanjem posebnih sporazuma o finansiranju.

Istodobno je Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva vanjskih poslova, utvrdilo i uputit će Predsjedništvu BiH Prijedlog odluke o ratifikaciji Sporazuma između Republike Srbije i Bosne i Hercegovine za IPA III Program prekogranične saradnje "Srbija - Bosna i Hercegovina" za period 2021. - 2027. godine.

Sporazumom se uređuju odnosi Republike Srbije i Bosne i Hercegovine, njihove uloge i odgovornosti u pogledu upravljanja i provedbe Programa prekogranične saradnje, čime dvije države jačaju dobrosusjedske odnose u procesu EU integracija.

Ministarstvo vanjskih poslova BiH će pojedinačne prijedloge odluka o ratifikaciji ovih sporazuma dostaviti Predsjedništvu BIH u daljnju proceduru ratifikacije.

EVROPSKO PARTNERSTVO HRVATSKE I BiH

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva vanjskih poslova, donijelo je Odluku o imenovanju dopredsjedavajućeg i članova Zajedničkog povjerenstva za praćenje provedbe Ugovora između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Hrvatske o evropskom partnerstvu.

U ime Vijeća ministara BiH u Zajedničko komisija imenovani su predstavnici Ministarstva vanjskih poslova i Direkcije za europske integracije, a za dopredsjedavajući je imenovan zamjenik ministra vanjskih poslova Josip Brkić.

Republika Hrvatska i na ovaj način pruža pomoć i želi olakšati pridruživanje Bosne i Hercegovine Europskoj uniji uz afirmiranje europskih vrijednosti u bilateralnoj i regionalnoj saradnji, čime se želi doprinijeti daljnjoj stabilizaciji područja jugoistočne Europe.

RESTRIKTIVNE MJERE

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva sigurnosti, donijelo je Odluku o uvrštavanju Enesa Borovca na listu označenih osoba prema kojima će se primjenjivati restriktivne mjere koje se odnose na zamrzavanje fondova i ekonomskih sredstava, u cilju privremenog sprječavanja raspolaganja imovinom.

U obrazloženju ove odluke navodi se kako je listiranje ove fizičke osobe izvršeno na temelju obrazloženog zahtjeva Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske uz pribavljeno pozitivno mišljenje Udarne grupe za borbu protiv terorizma i Tužilaštva Bosne i Hercegovine.

Radi se o osnovanoj sumnji da se Borovac pridružio terorističkoj organizaciji 'Al Nusra Front za narod Levanta', koju je Komitet Vijeća sigurnosti UN-a u skladu s rezolucijama iz 1999. i 2011. uvrstio na listu terorističkih organizacija u vezi s Al Qaidom.

Provedba Akcijskog plana za otklanjanje nedostataka u brobi protiv pranja novca, koji je ranije usvojilo Vijeće ministara BiH, zahtjeva provedbu Rezolucije 1373 Vijeća sigurnosti UN-a, a koja se odnosi na ciljane finansijske sankcije u vezi s terorizmom i finansiranjem terorizma, u skladu posebnoj preporuci FATF-a.

ANALIZA TRGOVINSKE RAZMJENE POLJOPRIVREDNO-PREHRAMBENIM PROIZVODIMA

Vijeće ministara BiH usvojilo je Analizu trgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda Bosne i Hercegovine sa svijetom za 2023. godinu, koju je pripremilo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.

Prema analizi, ukupan obim trgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenim proizvodima u stalnom je porastu, ali izvoz u posljednje dvije godine stagnira na nivou od milijardu KM, dok uvoz raste i dostigao je vrijednost od 4,5 milijarde KM u 2023. godini. Deficit od 3,5 milijarde KM i pokrivenost uvoza izvozom od 23 % ukazuje na visoku osjetljivost BiH na nagle promjene i poremećaje u trgovini hranom. Poljoprivredno-prehrambeni proizvodi čine solidnih 6 % u ukupnom izvozu iz BiH na inozemno tržište, dok je na strani uvoza taj udio veći i iznosi oko 16 %. Bosna i Hercegovina nema jasnu konkurentnu prednost, osim u tri podsektora i to: mljekarskom, voćarskom i povrtlarskom.

Vodeći izvozni proizvod je i dalje je ulje od sjemena suncokreta koji je zabilježio pad izvoza za 19 % u 2023. godini, a manji izvoz je evidentan i za bijeli šećer za 40 %, te smrznute maline za 34 %.

Evropska unija je tradicionalno ključni trgovinski partner BiH. Oko 55 % uvoza poljoprivredno­prehrambenih proizvoda u BiH je iz Europske unije, dok se na tržište Europske unije iz BiH plasira oko 46 % ukupnog izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, a najviše u Hrvatsku, Njemačku, Italiju, Sloveniju i Austriju, i u nešto manjim iznosima u Švedsku i Francusku. Istodobno, oko 85 % ukupnog uvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz Europske unije na tržište BiH je iz Hrvatske, Njemačke, Italije, Poljske, Mađarske, Nizozemske, Austrije i Slovenije.

I tržište CEFTA-e, gdje prednjači Srbija, je značajan trgovinski partner BiH kada je riječ o trgovinskoj razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Iz BiH je na tržište CEFTA-e tokom 2023. godine izvezeno oko 41 % od ukupnog izvoza poljoprivredno­prehrambenih proizvoda, dok je uvezeno oko 29 %.

PODRŠKA PRIVREDI ZA VRAĆANJE PDV-a NA NAČELU UZAJAMNOSTI

Vijeće ministara BiH prihvatilo je Inicijativu Upravnog odbora Uprave za neizravno oporezivanje za pokretanje procedura za uspostavu bilateralne uzajamnosti (reciprociteta) o vraćanju PDV-a inozemnim poreznim obveznicima između Bosne i Hercegovine i drugih država.

Prihvaćanjem bilateralne uzajamnosti stvaraju se pretpostavke da naši registrirani PDV ­obveznici, privrednici iz BiH, u tim državama mogu ostvariti pravo povrata PDV-a. Pravne prepreke u pogledu vraćanja PDV-a poreznim obveznicima koji nemaju sjedište na području BiH otklonjene su donošenjem Pravilnika o izmjenama Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost iz 2020. godine, na temelju kojeg Bosna i Hercegovina po pitanju reciprociteta nema ograničenja.

Trenutačno Bosna i Hercegovina ima odliv sredstava po osnovi povrata PDV-a inozemnim poreznim obveznicima, a nema sredstava od povrata inozemnog PDV-a.

Stoga je Vijeće ministara BiH zadužilo Ministarstvo vanjskih poslova BiH da u svojoj nadležnosti poduzme diplomatske aktivnosti prema državama koje imaju uslov uzajamnosti, s tim da prioritet budu države s kojim Bosna i Hercegovina ima značajnu vanjskotrgovinsku razmjenu. Na ovaj način se želi uspostaviti bilateralna uzajamnost glede vraćanja PDV-a i utvrditi datum bilateralne uspostave između Bosne i Hercegovine i drugih država.

ODGOVOR NA ZASTUPNIČKU INICIJATIVU O UVOĐENJU AMBER ALERT SISTEMA

Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog odgovora Ministarstva sigurnosti na zastupničku inicijativu Predraga Kojovića, Sabine Ćudić i Aide Baručije, zastupnika u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, o uvođenju Amber Alert sistema u BiH.

Ministarstvo sigurnosti u Prijedlogu odgovora, koji je na današnjoj sjednici podržalo Vijeće ministara BiH, ističe da bi ovakvi sistemi imali višestruku korist za sigurnost djece, u slučaju nestanka maloljetne osobe na teritoriju BiH. Dodaje se kako Ministarstvo sigurnosti u 2024. godini nema planiranih proračunskih sredstava za ove namjene te kako je intencija da se za nabavu opreme iznađu donatorska sredstva.

U Prijedlogu odgovora se, među ostalim, ističe kako je za provedbu ovih aktivnosti potrebno uključenje i saglasnost svih nivoa vlasti, prvenstveno ministarstava unutrašnjih poslova te da Ministarstvo sigurnosti nastavlja koordinirati aktivnosti u ovom području.