Predsjednik ECB-a nije optimističan: Eurozoni slijedi neizvjesna budućnost

Eurozona je veći dio prošle godine balansirala na rubu stagnacije, a u ovoj godini aktivnost bi trebala tek blago porasti, za 1.2 posto, prema jesenjim prognozama Evropske komisije.

Uteg je posustala domaća potrošnja, koju je ECB ukrotio podizanjem kamatnih stopa kako bi zakočio inflaciju. Od sredine prošle godine podigli su ih za čak 4.5 postotnih bodova. U takvim je uslovima privreda eurozone blago smanjena u trećem tromjesečju u odnosu na prethodna tri mjeseca, a u ECB-u očekuju blagi pad aktivnosti i u razdoblju od oktobra do decembra.

"Slabi pokazatelji upućuju na pad privredne aktivnosti i u decembru, potvrđujući mogućnost tehničke recesije u drugoj polovini 2023. i slabe kratkoročne izglede", rekao je De Guindos u Madridu. I novi podaci signalizuju neizvjesnu budućnost, rekao je zvaničnik ECB-a, dodajući da pretežu rizici pada aktivnosti.

Slabost je primjetna u svim sektorima, a posebno u graditeljstvu i proizvodnji, a u idućim mjesecima vjerojatno će im se pridružiti i usluge, dodao je. U osvrtu na monetarnu politiku ponovio je samo smjernice ECB-a da će kamatna stopa na depozite od četiri posto, bude li se zadržala na tom nivou "dovoljno dugo", spustiti stopu inflacije na ciljanih dva posto.

Inflacija je primjetnije posustajala tokom većeg dijela 2023., ali je u decembru ponovo izrazito ojačala, na 2.9 posto, prema procjeni evropskog statističkog ureda.

Cijene energije odražavat će u idućem razdoblju nisku poredbenu osnovicu u prethodnoj godini, a vlade će postepeno ukidati mjere potpore kućanstvima sa visokim računima za struju i plin, što će rezultovati prolaznim jačanjem inflacije, rekao je De Guindos. Projekcije ECB-a predviđaju da će se inflacija spustiti na ciljani nivo tek iduće godine, prenosi HINA.