Kada su u pitanju velike odluke, poput promjene posla, mnogi ih ostavljaju za početak nove godine. S obzirom na to da je 2026. na pragu, podaci Eurostata mogu biti korisni svima koji razmišljaju o radu u nekoj od zemalja Evropske unije.
Prema najnovijim statistikama Eurostata, prosječna godišnja plata po zaposlenom u EU za 2024. godinu iznosi 39.808 eura. Međutim, razlike među državama su velike: od 15.387 eura u Bugarskoj do čak 82.969 eura u Luksemburgu, što je više od pet puta razlike.
Osim Luksemburga, više od 50.000 eura godišnje zarađuju još Danska, Irska, Belgija, Austrija i Njemačka. Hrvatska se nalazi ispod prosjeka sa 23.446 eura, dok Grčka i Mađarska imaju plate ispod 20.000 eura.
Eurostat napominje da su podaci prilagođeni za zaposlenike s punim radnim vremenom, jer u mnogim zemljama veliki broj ljudi radi skraćeno. Jasno je da su plate veće u zapadnoj i sjevernoj Evropi, a niže u istočnoj i jugoistočnoj.
Razlozi razlika
Ekonomistkinja Julia De Lasari iz Međunarodne organizacije rada (ILO) naglašava da ekonomska struktura i produktivnost zemlje direktno utiču na visinu plata. “Veća produktivnost omogućuje državi da zadrži više plate,” kaže za Euronews Business.
Zemlje s jakim sektorima visoke dodane vrijednosti, poput finansija, IT-a i napredne proizvodnje, obično imaju veće plate nego one gdje je zaposlenost koncentrisana u sektorima niže dodane vrijednosti, kao što su poljoprivreda ili osnovne usluge.
Također, prisutnost i snaga sindikata, pokrivenost kolektivnim ugovorima i zakonski propisana minimalna plata značajno utiču na visinu primanja. Dr Agnieszka Piasna iz Evropskog instituta sindikata (ETUI) ističe da niski nivo sindikalizacije i veća nezaposlenost često smanjuju pregovaračku moć radnika, što objašnjava niske plate u mnogim zemljama srednje i istočne Evrope.
Kupovna moć mijenja perspektivu
Razlike u platama postaju manje kada se uzme u obzir kupovna moć (SKM). Jedinica SKM-a teoretski omogućava kupovinu iste količine dobara i usluga u svakoj zemlji.
Kada se plate prilagode SKM-u, one se kreću od 21.644 u Grčkoj do 55.051 u Luksemburgu, smanjujući razliku između najviše i najniže na 2,5 puta. Ostale zemlje s visokim platama po kupovnoj moći su Belgija, Danska, Njemačka i Austrija. Pet najniže rangiranih su Grčka, Slovačka, Mađarska, Bugarska i Estonija.
Lasari naglašava da troškovi života i nivo cijena imaju veliki utjecaj na nominalne plate. Poredak nekih zemalja značajno se mijenja kada se uzme u obzir SKM. Na primjer, Rumunija se podiže s 22. na 13. mjesto, dok Estonija pada sa 16. na 22. mjesto.
Ako se nastavi trenutni trend rasta, očekuje se da će prosječna plata u EU dosegnuti 41.600 eura u 2025., te 43.400 eura u 2026., iako će stope rasta varirati među državama.
(Biznis.ba)
