Unatoč 27 koncerata, oko pola miliona posjetitelja i sajmovima, i dalje zarađuju drugi, a zagrebačka Arena nema dovoljno za održavanje i režije, piše Jutarnji list.
Arena godišnje ima oko milion eura troškova održavanja te oko 300.000 eura režija. U 2023. ostvarila je oko 800.000 eura prometa od 35 događaja, prema nekim izračunima.
"Plan je da se troškovi počnu podmirivati iz prihoda Arene u 2025. godini", informacija je Jutarnjeg iz upućenog izvora.
Drugim riječima, usprkos uspješnoj godini - rasprodanim koncertima Aleksandre Prijović, Dine Merlina i Doris Dragović - pitanje je: kada će zagrebačka Arena, koju su mnogi opisali (ili otpisali) kao gradsku rupu bez dna, napokon postati isplativa?
Nekoliko je problema na tom putu. Prvi je popunjenost Arene, drugo je pitanje ko zapravo na Areni najviše zarađuje, a treći su zapetljani imovinski odnosi. Iako Zagrebački holding upravlja Arenom Zagreb, vlasnik je građevinska kompanija Ingra, koja je sagradila i kojoj Grad i država plaćaju 10 miliona eura najma godišnje.
Zagrebačka Arena prihode ostvaruje zakupom prostora. Cijene zakupa po događaju su sljedeće: 25.000 eura za koncert, 20.000 eura za sportsko takmičenje i 12.000 eura za sajam, piše u cjenovniku. Tome treba dodati još oko 7500 eura, koliko dnevno košta korištenje svih 16 šankova Arene, te oko stotinu eura za korištenje garderobe.
Arena je zato ove godine ostvarila oko 675.000 eura na 27 održanih koncerata, 80.000 eura na četiri sportska takmičenja, uključujući rukometnu Ligu prvaka, Fight Nation Championship i Evropsko prvenstvo u hrvanju, te oko 50.000 eura na četiri održana sajma.
Da bi Arena Zagreb bila isplativa - podmirila najmanje 1.3 miliona eura održavanja i režija - morala bi imati oko 50 rasprodanih koncerata godišnje, prema jednom izračunu. Ili, s druge strane, dići cijene zakupa za barem 30 posto, piše Jutarnji.
(Vijesti.ba)
Košarac: Specifičnosti BiH zahtijevaju odgodu CBAM takse
