Nakon azijske finansijske krize 1999. godine, predstavnici vlada iz 20 najvećih ekonomija svijeta odlučili su da se neformalno okupe kako bi koordinirali trgovinsku politiku. Tako je počela G20.
Zajedno, blok čini više od 85% svjetske ekonomije i zaslužan je za jedinstvenu političku akciju kao odgovor na događaje u svijetu.
Međutim, uprkos ovoj zajedničkoj pripadnosti, ovu grupu i dalje čine fundamentalno različite ekonomije sa različitim politikama prema poslovnim subjektima.
U narednoj infografici pogledajte zemlje G20 prema njihovim glavnim stopama poreza na dobit. Podaci su dobijeni iz Trading Economics, u junu 2024. Podaci za EU i Afričku uniju (obje članice G20) nisu uključeni.
Argentina i Indija imaju najviše stope poreza na dobit , od 35% u G20.
Međutim, obije zemlje imaju progresivnu ljestvicu oporezivanja, tako da se ovaj broj može odnositi samo na manji podskup firmi. Za strane kompanije sa „stalnim prebivalitem“ u Indiji, stopa se penje preko 40%, prenosi Bankar me.
Zanimljivo je da zemlje BRICS-a pokrivaju spektar korporativnih poreskih stopa. Počevši od najvišeg (Indija, Brazil) do sredine (Južna Afrika, Kina) do najnižeg (Rusija).
S druge strane, većina klastera G7 nalazi se u srednjim rasponima (24–30%), s najvećim odstupanjem u Japanu (31%) i najmanjim izuzetkom u SAD (21%).
Zapravo, nakon Saudijske Arabije i Rusije (20%), SAD imaju treću najnižu stopu poreza na dobit od svih ekonomija G20.
Ovo nije uvijek bio slučaj. Zakon o „Trampovom porezu“ iz 2018. bio je najveća reforma poreskog zakona u tri decenije, čiji je dio smanjio stopu poreza na dobit kompanija sa 35% na 21%.
Ovo je pravilnik o zabrani pušenja u ugostiteljskim objektima u FBiH
BH Telecom vodeći digitalni integrator BiH
