Putem društvenih mreža i drugih alata internet oglašavanja sve češće se mogu vidjeti sponzorisane objave platforme TEMU u kojima se koriste AI-generisane fotografije savremenih logističkih centara sa natpisima poput „TEMU Bosna i Hercegovina“.
Prosječnom potrošaču takve fotografije ostavljaju utisak da TEMU raspolaže distributivnim centrom ili skladištem. Međutim, utisak ne odgovara stvarnom stanju.
Upravo zbog toga ovakvo oglašavanje otvara ozbiljno pitanje moguće obmane potrošača. Zakon o zaštiti potrošača Bosne i Hercegovine u “članu 29” zabranjuje poslovnu praksu i oglašavanje koje može dovesti potrošača u zabludu o bitnim činjenicama vezanim za robu ili trgovca. Kada se vizuelnim sadržajem stvara utisak da kompanija ima lokalnu logističku infrastrukturu, iako ona ne postoji, potrošač može donijeti odluku koju u drugačijim okolnostima možda ne bi donio.
Posebno zabrinjava činjenica da se pravila očigledno ne primjenjuju jednako na sve učesnike na tržištu. Domaći trgovci u Bosni i Hercegovini podliježu redovnim inspekcijskim kontrolama i suočavaju se sa značajnim novčanim kaznama zbog nepravilnosti u oglašavanju ili informisanju potrošača.
Istovremeno, velike međunarodne online platforme često posluju bez vidljive reakcije nadležnih institucija, te se na taj način stvara neravnopravan položaj na tržištu, šteti domaćim privrednicima i ostavlja potrošače bez jednakog nivoa zaštite koji im zakon garantuje.
Iz Agencije za nadzor nad tržištem BiH navode da zakoni o zaštiti potrošača štite samo prodavce koji su registrovani u BiH i ovlašteni za prodaju i distribuciju robe u toj zemlji. U tim slučajevima za eventualne štete, nepravilnosti i kršenja propisa su nadležni inspektorati. Dakle, u konkretnom slučaju, ako vas TEMU prevari, nemate nikakvu zaštitu.
Kod online kupovine poseban izazov predstavlja činjenica da proizvodi najčešće dolaze direktno od inostranih dobavljača.
Pored toga, nadzor proizvoda koji se nude i prodaju putem internet platformi još uvijek nije u potpunosti zakonski regulisan.
"U slučajevima direktne online kupovine od subjekata koji nisu registrovani u BiH, provođenje mjera nadzora je značajno otežano ili onemogućeno, jer često ne postoji pravno lice u BiH prema kom bi se mogle preduzeti mjere. U takvim situacijama sami potrošači snose povećan rizik prilikom online kupovine", navode iz Agencije.
No, pravila za tržišne utakmice morala bi biti jednaka za sve. Ako su domaći trgovci obavezni poštovati zakone Bosne i Hercegovine, onda isti standard mora važiti i za međunarodne platforme koje svoje proizvode i usluge nude građanima naše zemlje.
Ružnić: Unska pruga nije samo kantonalni, nego državni projekat
