Tehnička složenost implementacije umjetne inteligencije i njena trenutna cijena glavni su razlozi zbog kojih će se automatizacija radnih zadataka odvijati postupno i sporije od očekivanog.
Pojava generativne umjetne inteligencije natjerala je firme da pokušaju redefinisati svoje poslovne strategije i otkriju načine na koji će je koristiti u poslu, dok s druge strane radnici strahuju da će im automatizacija oteti njihova radna mjesta. Dugoročno gledano to će se zaista i dogoditi, ali nikako ne preko noći, nego polako i postupno, prenosi Bug.hr.
To je pojednostavljeni zaključak dokumenta "Beyond AI Exposure: Which Tasks are Cost-Effective to Automate With Computer Vision" u kojem piše da će AI vjerovatno promijeniti obrasce rada, ali da predviđanja ubrzanog raširenja automatizacije ne uzimaju u obzir sporu krivulju usvajanja te tehničku izvedivost i ekonomsku (ne)privlačnost implementacije AI sistema za obavljanje određenog posla.
U želji da što preciznije predvide tempo automatizacije, istraživači MIT-a, Productivity Instituta i IBM-a izradili su novi model i otkrili da bi zbog raznih tehničkih prepreka i nedostatka novca na kratke staze netaknutima mogle ostati čak tri četvrtine poslova.
Njihov se rad ne zaustavlja na tome što bi se sve moglo automatizirati samo zato što AI postoji, nego u računicu kalkuliše i ekonomske faktore, odnosno isplativost ulaganja u nove tehnologije. Važno je, kažu, razdvojiti utjecaj vještačke inteligencije na automatizaciju poslova od povećanja poslova, što će vjerovatno imati mnogo drugačije učinke na ekonomiju.
I dok su prethodne studije automatizacije mjerile sveukupni potencijal vještačke inteligencije da utječe na određeno područje ili posao, istraživači su stvorili model koji računa ekonomsku isplativost usvajanja vještačke inteligencije, posebno računarskog vida. Pokazalo se kako uz današnje troškove mnogi postojeći poslovi nisu privlačni za automatizaciju jer su odgovarajući sistemi vještačke inteligencije jednostavno preskupi da bi ih zamijenili.
Za ilustraciju istraživači navode primjer male pekare koja razmišlja o automatizaciji pogona računarskim vidom. Pekari naime oko 6% radnog vremena provode provjeravajući kvalitetu hrane.
To znači da bi pekara s pet zaposlenika koji zarađuju 48.000 dolara svaki, automatizacijom uštedjela ukupno 14.000 dolara godišnje. A taj je iznos daleko je manji od troškova razvoja, postavljanja i održavanja sistema računarskog vida.
AI automatizacija vjerovatno neće nadmašiti postojeću automatizaciju poslova. Ona je već prisutna i nejasno je hoće li dodavanje vještačke inteligencije značajno promijeniti broj izgubljenih poslova, smatraju istraživači. Velik dio AI automatizacije bit će kanaliziran u područja gdje se tradicionalna automatizacija već događa. "Stoga će dvije vrste zamijeniti jedna drugu, barem djelimično, a neto učinak bit će manji od zbroja svake", pišu istraživači koji misle kako će nakon početnog skoka gubitak poslova zbog računarskog vida vjerovatno biti manji od postojećeg odljeva radne snage.
Košarac: Specifičnosti BiH zahtijevaju odgodu CBAM takse
