Još od početka industrijske revolucije, plašili smo se da će nam nove mašine, od mehanizovanih razboja do mikročipova, ukrasti radna mjesta, ali smo se uglavnom tome uspješno odupirali. Ali prema nekim stručnjacima, zbog sveprisutnosti vještačke inteligencije (AI), ovi strahovi bi mogli postati stvarnost i roboti bi zaista mogli da nam preuzmu poslove.
Prema izvještaju Goldman Saksa iz 2023. godine, procjenjuje se da bi vještačka inteligencija sposobna da kreira sadržaj mogla da obavlja četvrtinu poslova koje trenutno obavljaju ljudi. U izvještaju se navodi da bi u EU i SAD automatizacija mogla da uništi 300 miliona radnih mjesta. A to bi moglo biti strašno, ako je vjerovati Martinu Fordu, autoru Pravilo robota: "Kako će vještačka inteligencija promijeniti sve."
- Ne radi se samo o tome da se to dešava pojedincima, već bi to moglo da se sistematski sprovodi, dodao je on. „To bi se moglo dogoditi mnogim ljudima, vjerovatno sasvim iznenada i istovremeno. I to neće utjecati samo na pojedince, već i na čitave privrede.“
Srećom, postoje dobre vijesti. Naime, stručnjaci navode da još uvijek ima mnogo stvari koje vještačka inteligencija ne može da obavi, a to su zadaci koji uključuju ljudske kvalitete, na primjer emocionalnu inteligenciju i apstraktno razmišljanje. A prekvalifikacija za poslove koji zahtijevaju te vještine bi mogla da smanji vjerovatnoću da će vas vještačka inteligencija jednog dana zamijeniti.
- Mislim da postoje tri kategorije koje su prilično sigurne od AI u budućnosti, kaže Ford. „Prvi su kreativni poslovi, pri čemu ne mislim na svakodnevne poslove ili preuređivanje stvari, već na smišljanje novih ideja i izgradnju novih stvari.“
Međutim, to ne znači da će svi poslovi koje smatramo „kreativnim“ biti sigurni. Štaviše, poslovi koji uključuju grafički dizajn i vizuelne, umjetničke poslove će vjerovatno biti prvi koji će nestati jer osnovni algoritmi mogu da narede botovima da analiziraju milione slika što znači da bi vještačka inteligencija mogla odmah da ovlada estetikom. Ali kada je riječ o kreativnosti, postoje neki poslovi koji su bezbjedni, kaže Ford, a to su „oni u nauci, medicini i pravu, poslovi gdje ljudi imaju zadatak da osmisle nove pravne ili poslovne strategije. Mislim da su poslovi tamo sigurni."
Druga sigurna kategorija su poslovi koji zahtijevaju prefinjene međuljudske odnose. Tu prije svega misli na medicinske sestre, poslovne konsultante i istraživačke novinare. To su poslovi koji, prema Fordu, „zahtijevaju veoma duboko razumijevanje ljudi. Mislim da će proći mnogo vremena prije nego što vještačka inteligencija bude imala sposobnost da djeluje na načine koji grade odnose."
Treća bezbjedna kategorija prema Fordu su „poslovi koji zahtijevaju veliku mobilnost, vještinu i sposobnost rješavanja problema u nepredvidivim okruženjima“, a to uključuje većinu trgovačkih poslova, na primjer električara, vodoinstalatera, zavarivača i slično. „Ovo su vrste poslova u kojima ste stalno izloženi novim situacijama“, dodao je Ford. „A te vrste poslova će vjerovatno biti najteže za automatizaciju. Štaviše, da biste automatizovali ovakve poslove, bit će vam potrebni roboti kakve vidite u naučno-fantastičnim filmovima. Trebat će vam C-3PO iz Ratova zvezda.”
Međutim, iako će poslovi ljudi u spomenutim kategorijama biti sigurni, to ne znači da će cijela profesija ili zanimanje biti odvojeno od AI. Štaviše, prema Joanne Song McLaughlin, vanredni profesor ekonomije rada na Univerzitetu u Bafalu, većina poslova, bez obzira na industriju, ima neke dijelove koje će tehnologija automatizovati.
- U većini slučajeva poslovi nisu direktno ugroženi, kaže Meklaflin, „ali zadaci će se promijeniti“. Ljudski poslovi biće više fokusirani na međuljudske vještine, dodaje Meklaflin. „Velika je vjerovatnoća da će AI moći mnogo lakše da otkrije rak od ljudi, a može se pretpostaviti da će doktori koristiti novu tehnologiju u budućnosti. Ali ne vjerujem da će AI u potpunosti zamijeniti doktore."
I iako će roboti olakšati dijagnozu raka ili neke ozbiljne bolesti, većina ljudi će i dalje želeti da im doktor, odnosno stvarna osoba, saopšti vijesti. I to se može primijeniti na skoro svaki posao, dodao je Meklaflin, i zato razvoj ovih izrazito ljudskih veština može pomoći ljudima da rade svoj posao uz pomoć vještačke inteligencije.
Ford veruje da je važno napomenuti da visoko obrazovanje ili bolje plaćeni posao nikako nisu zaštita od preuzimanja vještačke inteligencije. „Možda mislimo da je neko ko se bavi činovničkim poslovima na višim pozicijama u lancu ishrane od taksiste“, dodao je, „ali budućnost službenika, ekonomiste ili bankara je više ugrožena od one vozača Ubera jer mi još uvijek nemamo autonomna vozila, ali AI zna i može da piše tromjesečne finansijske izveštaje, revizijske operacije ili otvori bankovni račun. Obrazovaniji radnici će u većini slučajeva biti ranjiviji od manje obrazovanih radnika. Zamislite samo čistačicu u hotelu tokom ljetnje sezone i jasno vam je da će taj posao biti veoma teško automatizovati.“
Ukratko, ako želite da vaše radno mjesto bude bezbedno od preuzimanja, onda tražite posao u dinamičnom okruženju koje se stalno mijenja i uključuje nepredvidive zadatke.
U kojim gradovima u Federaciji radi najviše ljudi?
