Streaming generira većinu prihoda u muzičkom sektoru, ali prihodi nisu distribuirani pravedno, poručili su eurozastupnici ranije ove godine, apelirajući na veće isplate izvođačima.
Digitalne streaming platforme generiraju 67 posto prihoda u glazbenom sektoru na globalnom nivou, odnosno 22,6 milijardi dolara godišnje.
Osmu godinu za redom glazbene streaming platforme ostvaruju sve veće prihode.
Međutim, izvođači dobivaju malo od tih prihoda, tvrde eurozastupnici.
„Trenutna neravnoteža u raspodjeli prihoda na tržištu glazbenog streaminga ne daje prednost ni autorima ni izvođačima te dovodi u opasnost održivost njihovih profesionalnih karijera na digitalnom tržištu“, istaknuli su eurozastupnici u rezoluciji iz januara.
Apelirali su na „poduzimanje svih potrebnih koraka kako bi se prevladale trenutne neravnoteže“ i na Komisiju da prati to pitanje i predloži politike ako ne dođe do promjene.
Evropski parlament smatra da se isplate autorima i izvođačima provode prema „preddigitalnim“ pravilima te da ih je potrebno uskladiti „s pravednim i modernim naknadama“.
Tržištem glazbenog streaminga dominira nekoliko velikih igrača. Najveći je Spotify, drugi je Apple Music, a uz njih najveći dio kolača uzimaju Tencent Music, Amazon, YouTube Music i Deezer.
U takvom okruženju Evropski parlament je za imperativ postavio poticanje “kulturalne raznolikosti” na streaming platformama.
Istaknuli su kako muzika “ima potencijal doprinosa mekoj moći Unije” te su istaknuli da bi “promocija evropskih umjetnika u trećim zemljama trebala biti u fokusu Unije”, prenosi SEEbiz.
Evropska bi komisija, prema EP-u, trebala kreirati strategiju za glazbeni sektor “kako bi Unija imala ulogu u promicanju raznolikosti svojih umjetnika i glazbenih djela, fokusirajući se na snagu i raznolikost evropskog muzičkog sektora”.
Rapidni razvoj umjetne inteligencije utječe i na glazbeni sektor.
Velik broj sadržaja koji je generiran putem umjetne inteligencije može još više pogoršati neravnotežu moći između platforme i izvođača, istaknuli su europarlamentarci.
Naime, sadržaj generiran AI-om mogao bi zagušiti tražilice pa je potrebno transparentno navesti da je riječ o sadržaju proizvedenom putem AI-a.
Potrebno je da su "potrošači dobro informirani" pa treba postojati "jasna, pravovremena i vidljiva oznaka" o radovima koje je stvorio AI, istaknuli su eurozastupnici.
Košarac: Specifičnosti BiH zahtijevaju odgodu CBAM takse
