Agencija za sigurnost hrane BiH upozorava na rizike novog zakona o oznakama porijekla
Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine upozorila je kako bi usvajanje Prijedloga zakona o zaštiti oznaka zemljopisnog porijekla, koji će se naći na dnevnom redu sjednice Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH zakazane za 22. jula, moglo ozbiljno ugroziti dosadašnja postignuća u sistemu zaštite autohtonih prehrambenih proizvoda te usporiti evropske integracije u tom području.
Kako se navodi u priopćenju, u prijedlogu dnevnog reda 41. sjednice Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, nalazi se Prijedlog zakona o zaštiti oznaka zemljopisnog porijekla, kojim se mijenja procedura i institucionalni okvir za registraciju oznaka porijekla, zemljopisnoga porijekla i zajamčeno tradicionalnog specijaliteta prehrambenih proizvoda.
Iz Agencije ističu da bi usvajanje zakona u predloženom obliku moglo dovesti u pitanje napredak ostvaren kroz sistem zaštite 24 autohtona prehrambena proizvoda iz Bosne i Hercegovine, uključujući jedan proizvod čija je oznaka zemljopisnoga porijekla registrirana i na razini Evropske unije te tri prehrambena proizvoda koja su u postupku registracije na nivou EU.
Pri izradi Prijedloga zakona nisu uzeti u obzir važeći propisi koji reguliraju zaštitu oznaka porijekla, zemljopisnoga podrijetla i zajamčeno tradicionalnih specijaliteta hrane u Bosni i Hercegovini, javlja Fena.
Iz Agencije upozoravaju da su odredbe predloženog zakona u suprotnosti sa Zakonom o hrani i Pravilnikom o sistemima kvalitete za prehrambene proizvode te ocjenjuju da bi njegovo usvajanje u predloženom obliku, kojim je obuhvaćena registracija oznaka prehrambenih proizvoda, moglo dovesti do pravne nesigurnosti i imati štetne posljedice za proizvođače tradicionalnih prehrambenih proizvoda u Bosni i Hercegovini.
Agencija također upozorava da bi usvajanje predloženog zakona, uprkos oznaci „EI“ koja bi trebala potvrđivati njegovu usklađenost sa zakonodavstvom Evropske unije, u području registracije oznaka prehrambenih proizvoda zapravo udaljilo Bosnu i Hercegovinu od evropske pravne prakse. Zbog toga je pozvala zastupnike Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH da pri razmatranju prijedloga zakona uzmu u obzir moguće posljedice njegova usvajanja.
Tako, primjerice, u skladu s Uredbom (EU) 2024/1143, zahtjev za registraciju oznake zemljopisnog porijekla može podnijeti isključivo skupina proizvođača, odnosno njihovo udruženje. Prema odredbama navedene Uredbe, skupine proizvođača imaju ključnu ulogu u postupku registracije, kao i u upravljanju i zaštiti registriranih oznaka zemljopisnog porijekla.
Za razliku od evropskog zakonodavstva, člankom 24. Prijedloga zakona o zaštiti oznaka zemljopisnog porijekla predviđa se znatno širi krug podnositelja zahtjeva. Tako bi, osim skupina proizvođača, zahtjev za registraciju oznake mogli podnositi i privredne komore, udruženja potrošača, općinski, županijski, entitetski te državni organi.
U zemljama Europske unije postupke registracije oznaka prehrambenih proizvoda provode institucije iz resora poljoprivrede i prehrane, dok bi prema predloženom zakonu u Bosni i Hercegovini tu zadaću preuzeo Institut za intelektualno vlasništvo.
Na moguće posljedice usvajanja navedenog zakona u predloženoj formi, Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine u više je navrata upozorila institucije koje su na izravan ili neizravan način bile uključene u pripremu Prijedloga zakona o zaštiti oznaka zemljopisnog porijekla.
Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, 15. maja 2026. godine, dostavila je komentar Prijedloga zakona o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla i predsjednicima svih klubova zastupnika u Zastupničkom domu s detaljnim obrazloženjem trenutnog stanja i mogućih posljedica usvajanja navedenog zakona u predloženoj formi.
Sistem registracije oznaka izvornosti, oznaka zemljopisnog porijekla i zajamčeno tradicionalnih specijaliteta prehrambenih proizvoda u Bosni i Hercegovini rezultat je višegodišnjeg rada, ulaganja znanja i značajnih finansijskih sredstava udruženja proizvođača, domaćih nadležnih institucija te međunarodnih partnera, među kojima su Evropska komisija i Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO).
Kao rezultat sistema u kojem sudjeluju Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, nadležna ministarstva poljoprivrede i trgovine entiteta i Brčko distrikta BiH, u Bosni i Hercegovini su registrirane oznake za 24 prehrambena proizvoda.
Među registriranim proizvodima je livanjski sir, koji je ispunio kriterije i zahtjeve Evropske unije i putem standardne procedure registriran i upisan, kao prvi i do sada jedini proizvod sa područja zemalja Zapadnog Balkana koje nisu članice EU, u registar zemljopisnih oznaka EU (e-Ambrosia).
Za još tri prehrambena proizvoda zaštićena u Bosni i Hercegovini (ekstra djevičansko maslinovo ulje Hercegovine, gatački kajmak iz mješine i travnički sir), Europska komisija prihvatila je zahtjev Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine i ovi proizvodi imaju status „u postupku“ registracije oznake na razini Europske unije.
Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO), među 80 država Europe i Centralne Azije, Bosnu i Hercegovinu je odabrala kao pozitivan primjer „trećih zemalja“ za uvođenje i funkcioniranje sustava oznaka zemljopisnog podrijetla za prehrambene proizvode.
Kako bi se očuvali dosadašnji pozitivni pomaci u području registracije oznaka izvornosti, oznaka zemljopisnog podrijetla i zajamčeno tradicionalnih specijaliteta prehrambenih proizvoda, Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine uputila je klubovima zastupnika u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH prijedloge konkretnih rješenja.
Njima se predlaže da se prehrambeni proizvodi izuzmu iz obuhvata Prijedloga zakona o zaštiti oznaka zemljopisnog porijekla.
