Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović je na pres-konfernciji u Sarajevu kazao da je Bosna i Hercegovina prva zemlja u regionu koja sada ima svoje proizvođače koji mogu da ponesu oznaku „proizvedeno bez GMO“.
Prvi uspješni primjeri BEZ GMO certifikacije i označavanja u BiH ostvareni su u saradnji sa kompanijama Bingo (jaja robne marke Bingo) i Bimal (biljno ulje).
BiH je, zajedno sa 14 zemalja Dunavske regije, učestvovala u razvoju „BEZ GMO Standarda“ za Dunavski region i prva je zemlja regiona koja je na osnovu ovog standarda usvojila nacionalne BEZ GMO Smjernice.
Oznaka kvaliteta “BEZ GMO Proizvedeno” garantuje da je cijeli proces proizvodnje kontrolisan i certifikovan po BEZ GMO Standardu za Dunavski region, što je jedinstvena oznaka za cijeli region.
U aprilu 2019. godine BiH je postala prva zemlja u regionu koja je certifikovala i označila proizvode sa regionalnom oznakom kvaliteta „BEZ GMO Proizvedeno“.
Ministar Šarović je napomenuo da je bio jedan od 14 ministara koji je prije tri-četiri godine potpisali zajedničku deklaraciju kojom je ozvaničen početak ovog velikog, značajnog projekta.
Istaknuo je da se taj projekat u BiH ne bi mogao implementirati bez podrške svih nadležnih institucija u RS, FBiH, Distriktu Brčko, nadležnih tijela i agencija u BiH.
Ministar Šarović je naveo da je BiH uspostavila pravila koja se primjenjuju u BiH, prvo za proizvodnju, kontrolu, certifikaciju i označavanje proizvoda bez GMO supstanci.
- Imamo proizvođače u BiH, prve, Bingo i Bimal iz Brčkog – kazao je Šarović, dodajući kako misli da smo na dobrom putu da pored ova dva prva proizvođača vrlo brzo takvih proizvoda bude još mnogo više nego što ih je sada.
Pojasnio je da to znači da potrošači sada imaju mogućnost na tržištu da biraju. To je pravo potrošača da se opredijeli i da bude obaviješten, da bira između onih proizvoda koji su po jasnim pravilima označeni po ovom, najvišem standardu.
- To znači i da je BiH, pored ovog prava potrošača, dostigla odgovarajući standrad, da ima certifikovana tijela koja su ovlaštena da sprovode određenu proceduru i da za jedna proizvod koji može da ponese oznaku „proizvedeno bez GMO“. To je, po meni, suština – kazao je ministar Šarović.
Ministar poljoprivrede Republike Srpske Boris Pašalić je kazao da je ovo dobar primjer koji pokazuje da su sve institucije koje su nadležne za poljoprivredu radile svoj dio posla i „danas imamo nešto čime možemo da se ponosimo, a to je činjenica da je BiH prva zemlja u regionu koja je usvojila ove standarde“.
Napomenuo je da je Ministarstvo poljoprivrede RS aktivno učestvovalo u realizaciji ovih aktivnosti, ne samo kroz članstvo u radnoj grupi koja je pripremala standarde, nego su i na terenu mnogo radili sa proizvođačima, vršili edukaciju.
Pašalić smatra da je ovo dobar model kako nadležne institucije mogu da sarađuju i da se dalje razvija ova oblast.
Šef odsjeka za biljnu proizvodnju u Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Mario Beus je kazao da, kada se govori o genetski modificiranoj hrani, prije svega se misli na GMO soju koja se koristi kao hrana za životinje, „a BiH i cijela Evropa uvozi i koristi velike količine GMO soje“.
- BiH na svom području proizvodi oko 20.000 tona godišnje soje, što je skoro tri puta više nego u posljednjih pet godina, od kada naša ministarstva surađuju sa Dunav soja udruženjima. Ipak, to nije dovoljno. Potrebe u BiH su pet puta veće od naše proizvodnje – napomenuo je Beus.
Istaknuo je da je „bez GMO“ označavanje hrane važno i zahtijeva korištenje „bez GMO“ sirovine.
Direktor Agencije za sigurnost hrane BiH Džemil Hajrić je kazao da postoje dvije vste smjernica koje reguliraju način proizvodnje i način kontrole proizvodnje onih proizvoda koji se označavaju kazo „bez GMO“ i drugu vrstu smjernica koja definira način označavanja takvih proizvoda i takve hrane.
- Željeli smo da osiguramo i takvu vrstu proizvodnje koja će garantovati našim potrošačima koji žele da konzumiraju nešto što nije genetički modificirano, da budu sigurni da to konzumiraju i da je to porizvedeno na način kako je to predviđeno jednim okvirom – kazao je Hajrić, dodajući da im je to bila vodilja i motivacija.
Istaknuo je da su, u saradnji s nadležnim ministarstvima, uspjeli da implementiraju smijernice, a krajnji rezultat je da već imaju nekoliko kompanija u BiH koje su aktivno implementirale taj standard.
Direktorica korporativnih komunikacija kompanije Bimal Nataša Pucar je izrazila zadovoljstvo što u BiH „možemo obilježiti proizvode i dati mogućnost izbora potrošaču“.
- U Bimalu smo se opredjelili za „bez GMO“ proizvodnju. Sve do sada nismo imali priliku da tu „bez GMO“ proizvodnju i obilježimo i potrošaču jasno, standardom pokažemo da je naša proizvodnja „bez GMO proizvodnja“ – navela je Pucar.
Napomenula je da je Bimal članica Dunav soje već od 2012. godine „jer vidimo ozbiljnu šansu BiH u proizvodnji ’bez GMO’ hrane“.
Izvršni direktor za biznis operacije kopanije Bingo Edin Ibrahimović je kazao da Bingo, kao i u svojoj osnovnoj djelatnosti trgovine, tako i kada se radi domaćoj proizvodnji, ima fokus da osim povoljnih cijena osigura svojim potrošačima i kvalitetne, sigurne proizvode.
- Cilj svega ovoga su, s jedne strane, potrošači, a s druge strane domaća proizvodnja. Želimo našim potrošačima da omogućimo izbor kvalitetnih domaćih proizvoda i želimo da sa ovim, u ovom momentu prvim iskorakom, ohrabrimo i ostale proizvođače da idu u ovaj proces. Jer konkurentan domaći proizvod znači konkurentnu domaću privredu – zaključio je Ibrahimović.
Biznis.ba / FENA
