Dominic Roberts: I mala nalazišta rude mogu biti dobri biznis modeli

Nakon šest godina, više od 40 dozvola i preko 12 miliona KM investicije britanske grupacije Mineco, u Olovu je protekle sedmice otvoren rudnik olova. Riječ je o prvom rudniku metala nakon 30 godina u BiH, a sa direktorom operacija Mineco grupe Dominicom Robertsom razgovarali smo o procedurama koje su morali proći u proteklom periodu, o zapošljavanju, ali i potencijalima koje ima rudarstvo u BiH.

Nakon nekoliko godina i dugotrajnih procedura dočekali smo početak podzemne eksploatacije rudnika olova Mineco. Upozoravali ste prethodnih godina na velike administrativne prepreke, šta je bilo najteže ispuniti?

- Trebalo nam je skoro šest godina da savladamo sve administrativne prepreke da počnemo sa podzemnom eksploatacijom.

Ulaganje u ljude

Od svih administrativnih prepreka sa kojima smo se suočavali, proširivanje koncesionog polja, koje nam je bilo neophodno za početak eksploatacije, definitivno je bio najteži zadatak. Prošle su skoro tri godine nakon što smo podnijeli zahtjev za koncesiona polja. Kantonalna Vlada je odobrila proširivanje koncesije, ali mi još nismo pozvani da potpišemo aneks ugovora o proširivanju koncesionog polja sa kantonalnim Ministarstvom privrede.

Također, moram napomenuti da smo već odavno izvršili i uplatu jednokratne koncesione naknade za predmetno proširivanje koncesionog polja. Jedna od posljedica tog kašnjenja je da nećemo moći završiti izgradnju postrojenja za separaciju rude, potrebnog za proizvodnju kvalitetnog proizvoda koji se može izvoziti, do drugog kvartala 2019. godine. Zbog toga će oko 100 radnih mjesta i svih drugih benefita za društvo čekati još godinu.

Koliko ste sredstava uložili u pokretanje proizvodnje?

- Do sada smo uložili preko 12 miliona KM. Bitno je naglasiti da smo osim ulaganja u infrastrukturu i podzemne mašine, mnogo uložili i u ljude kojima smo u većini slučajeva platili i prekvalifikaciju u zanimanje rudarske struke.

Kakva su očekivanja od rudnika, odnosno kolika je planirana eksploatacija rude?

- Očekujemo da će rudnik biti funkcionalan 25 godina i tako biti pozitivan primjer drugima kako, i za svjetske okvire, mala nalazišta mogu biti dobri biznis-modeli. Koncesionim ugovorom smo vezani da eksploatišemo minimalno 120.000 tona godišnje, dok je plan da se u punom kapacitetu eksploatiše i do 150.000 tona. Moramo naglasiti da nas je kašnjenje u dobijanju dozvola dovelo do situacije da od prošle godine plaćamo punu koncesionu naknadu za eksploataciju rude, iako do sada još nismo eksploatisali niti jednu tonu za komercijalne potrebe.

Gdje će ona biti plasirana?

- U ovom momentu eksploatisana ruda će biti skladištena na površini, na deponiji za rudu, dok ne instaliramo proizvodni pogon, tj. separaciju. Nakon što se izvrši prerada eksploatisane rude, dobit ćemo finalni proizvod, odnosno koncentrat rude olova, koji će se izvoziti van BiH.

Koliko je radnih mjesta otvoreno do sada, planirate li nova radna mjesta?

- Trenutno imamo 120 stalno zaposlenih ljudi. Indirektno, zapošljavamo i više od 30 različitih dobavljača i izvođača radova, a u punom kapacitetu rada rudnika, broj uposlenika će biti između 150 i 200.

Kakav je potencijal BiH za razvoj rudarstva po Vašem mišljenju?

- Potencijal rudarskog sektora ne samo u Bosni i Hercegovini nego i u cijelom regionu je ogroman. Geografski veoma malo područje bogato je raznim rudama. Mi trenutno pored Olova provodimo i obimno geološko istraživanje u Čelebićima kod Foče i vjerujemo da ćemo i tu nastaviti sa našim projektima.

Kakve efekte će ovaj rudnik imati po ekonomiju kako Olova, tako i BiH?

- Uzimajući u obzir da smo već uložili 12 miliona KM i da smo zaposlili 120 osoba iz lokalne zajednice, mi smo već sad napravili ogroman uticaj na bh. privredu. To će se još više osjetiti sa novim ulaganjima i novim zapošljavanjem. Ipak, mislim da ćemo najviše uticati tako što ćemo uspjeti, jer ako pokažemo da je uspjeh ovakvih projekata u Bosni i Hercegovini moguć, i drugi investitori će doći.

Imate li u planu nove investicije?

- U sljedećih godinu dana planiramo uložiti dodatnih pet miliona eura za najmoderniji pogon za preradu rude (gravitacijsku separaciju) te izgradnju deponije i popratne infrastrukture.

Ova investicija će nam omogućiti da nakon dobijanja i ostalih dozvola, u najkraćem roku počnemo raditi u punom kapacitetu. Također, započeli smo izvođenje zemljanih radova na prvom projektu hidroelektrane u Medošu u Zvorniku.

Za kraj, šta biste, na osnovu svog iskustva, poručili potencijalnim investitorima na šta da budu spremni ukoliko žele da ulažu u BiH, a šta biste poručili bh. vlastima na šta da obrate pažnju ako žele više stranih investicija?

- Potencijalni investitori moraju shvatiti da u Bosni i Hercegovini postoje prilike i talentovani ljudi koji žele raditi, učiti nove poslove i započinjati vlastite karijere. Istovremeno, pod svaku cijenu ne smiju potcijeniti administrativne i zakonske prepreke za ulaganje. Vlasti, prije svega, moraju shvatiti da za stvaranje jake ekonomije trebaju dozvoliti privatnom sektoru stvaranje dodatne vrijednosti. Predložio bih stvaranje vodećih službi čije bi odgovornosti bile različiti nivoi investicija, i samim tim da u saradnji sa ostalim odjelima zajednički i jedinstveno odgovore na projekte. Podjednako bih želio da Agencija za promociju stranih ulaganja dobije veća ovlaštenja za pomoć stranim investitorima i tako ih vodi kroz proces administrativnih zahtjeva, te da obezbijedi da ministarstva i agencije rade na olakšavanju investiranja, a ne ometanju tog procesa. Jedan od najuspješnijih sastanaka koje smo imali od početka procesa ishodovanja dozvola za rudnik u Olovu bio je kada smo mi kao investitor zajedno sa svim Vladinim agencijama sjeli za sto i vodili dnevni red.

Biznis.ba / Oslobođenje