Grad Banjaluka uzima kredit za projekte vodosnabdijevanja

Gradonačelnik Banje Luke Igor Radojičić i predstavnik Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) Josip Polić potpisali su danas u Gradskoj upravi pismo namjere o kreditnom zaduženju u iznosu do 10 miliona eura, namjenjenom izgradnji primarne i sekundarne vodovodne mreže na području grada.

Poslije potpisa pisma namjere, gradonačelnik Radojičić objasnio je da se ovim, zapravo, ulazi u dalje pregovaranje sa EBRD-om oko sredstva za rješavanje vodosnabdijevanja na području grada. Prema njegovim riječima, za rješavanje kritičnih tačaka u vodosnadbijevanju u ovom trenutku potrebno je obezbjediti najmanje 20-tak miliona KM, dok je za potpuno rješenje potrebno najmanje 50-tak miliona KM.

-Nažalost, veliki broj seoskih i prigradskih naselja na području Banje Luke je danas bez vode ili sa nestabilnim vodosnabdijevanjem, a tih problema nisu lišena ni pojedina gradska područja, poput Paprikovca, gdje je vodovodna mreža u jako lošem stanju i potrebna je njena rekonstrukcija. Konkretno, sa EBRD-om pregovoramo oko kredita u iznosu do 10 miliona evra koji bi nam bio plasiran pod veoma povoljnim uslovima. Kredit bi bio plasiran na uobičajen način, dakle preko institucija BiH, RS i grada – rekao je Radojičić. On je izrazio nadu da će dalji pregovori teći uspješno i da će u idućoj godini biti potpisan i ugovor o kreditnom zaduženju.

Predstavnik EBRD-a Josip Polić izrazio je zadovoljstvo zbog toga što se, poslije niza uspješnih projekata, nastavlja saradnja sa Banjom Lukom, ističući da se ova međunarodna finansijska institucija danas, ujedno, obavezala i da će obezbjediti donatorska sredstva za tehničku implementaciju ovog projekta, a što, po procjenama, iznosi oko 600.000 eura.

O studiji modernizacije javne rasvjete

Istovremeno, predstavnici  EBRD-a danas su prezentovali i dosadašnji rad na izradi studije modernizacije javne rasvjete sa nadogradnjom tzv. „smart siti“.

-Urađena je preliminarna analiza i sada se nalazimo u fazi procjene koliko bi, koja količina i na kojim područjima grada bi javna rasvjeta bila predmet zamjene. Zatim, i da se na osnovu toga izračuna kalkulacija potencijalnih ulganja Grada, sa nadogradnjom pametnih tehnologija poput mjerenja aerozagađenja, buke, alergena i slično – kazao je Radojičić poslije ove prezentacije.

Biznis.ba / NN