Sweden/USAID FARMA II projekt podržao je BKV grupu u razvoju pogona za pakovanje meda, te u brendiranju njihovog Kozjak hercegovačkog meda.
Osim u biotrgovinama, njihovi visokokvalitetni proizvodi od nedavno su dostupni i u supermarketima.
Iz FARMA II projekta navode da su se mnogi pčelari žalili da je 2020. bila loša za proizvodnju meda. Prinosi su kažu bili niski, a ponuda domaćeg meda bila je ograničena. Za razliku od toga, BKV grupa iz Bileće krajem 2020. lansirala je tri vrste Kozjak hercegovačkog meda: osnovni, med pomiješan sa orasima, bademima i lješnjacima, te med za djecu pomiješan sa kakaom.
Rade Kozjak koji je na čelu BKV grupe rekao je da su ušli u posao s medom kako bi doprinijeli tome da visokokvalitetni hercegovački med dobije svoje zasluženo mjesto na bh. tržištu.
- Kada uđete u supermarket, većina meda koji vidite je uvezen iz Srbije, Hrvatske, Makedonije i Kine. To baš i nema smisla s obzirom da u BiH imamo mnogo pčelara - dodao je Kozjak.
Osnovana 2011., BKV grupa funkcionisala je kao poljoprivredna apoteka koja je trgovala pčelarskom i drugom poljoprivrednom opremom i sirovinama, te proizvodila hranu za pčele. Kontakti sa pčelarima naveli su ih da otvore pogon za otkup i pakovanje meda.
Obnovili su i preinačili postojeće prostorije u proizvodni pogon, dok je Sweden/USAID FARMA II projekt osigurao sredstva za mašine za pakovanje meda i medljike, te je razvio Kozjak brend, etikete za 35 proizvoda koje planiraju proizvoditi, kao i profesionalnu web stranicu www.kozjakmed.ba.
Zahvaljujući uspostavljenim kontaktima, tokom 2018. i 2019. BKV grupa počela je kupovati med od 50 pčelara iz Bileće, Trebinja, Stoca, Čapljine, ali i drugih obližnjih gradova nudeći im konkurentnu cijenu od 13 KM po kilogramu. Sada imaju brend i 10 tona meda kojeg mogu ponuditi na tržištu.
- Med svih naših pčelara testiramo u Veterinarskom institutu dr. Vaso Butozan u Banjoj Luci. Testiramo med na deset različitih parametara kako bi osigurali da nije lažan, da nema dodanog šećera i da ni na koji način nije izmijenjen. Ukratko, sva testiranja radimo kako bi osigurali da imamo vrhunski proizvod - kazao je Kozjak i objasnio da je hercegovački med skuplji budući da se pčele u Hercegovini hrane uglavnom ljekovitim biljem, koje ima manje nektara.
- Ukupne količine meda koje dobijamo u Hercegovini manje su nego u drugim dijelovima zemlje, ali naš med je poseban. Aromatičniji je i prepoznatljivog je ukusa - istakao je Kozjak.
Brine ga što se puno proizvoda od meda u supermarketima prodaje ispod tržišne cijene. Po njegovim riječima, kupci bi uvijek trebali pažljivo pročitati etikete kako bi bili sigurni što kupuju.
- Ljudi imaju tendenciju vjerovati da je sve što vide u supermarketima kvalitetno, ali nisu svi proizvodi čisti, što se može primjetiti i po niskim cijene mnogih uvezenih i razrijeđenih proizvoda od meda. Dugoročno govoreći, trebli bi raditi mnogo više na edukaciji potrošača, ali u međuvremenu ćemo se fokusirati na održavanju kvalitete našeg hercegovačkog meda - izjavio je Kozjak.
U septembru 2020. BKV grupa počela je prodavati svoje proizvode u pet biotrgovina u Sarajevu (Gabbiano), Istočnom Sarajevu (Green), Mostaru (Tajm), Širokom Brijegu (Mrvica) i Trebinju (Bio shop). Međutim, oni su uvijek planirali da pokriju šire tržište.
Nakon višemjesečnih pregovora, od januara 2021. Kozjak hercegovački med dostupan je i u pet Bingo supermarketa, tri u Mostaru i dva u Trebinju.
- Sretni smo što smo dobili pristup supermarketima. Time je naš med postao dostupniji većem broju ljudi. Ovo je sada neka vrsta testne faze za Bingo. Mislimo da bi sljedeći korak trebala biti distribucija naših proizvoda i u drugim dijelovima zemlje gdje je hercegovački med rijetka roba. Znamo da su prinosi meda u 2020. bili niski, pa nam je zadovoljstvo da med koji imamo ponudimo i ostatku zemlje, a nadamo se i izvozu - naglasio je Kozjak, saopćeno je iz FARMA II projekta.
Biznis.ba / FENA
Košarac: Specifičnosti BiH zahtijevaju odgodu CBAM takse
