Industrijska proizvodnja u RS-u pala 7,4 posto, poslodavci traže mjere za oporavak

Pad je zabilježen u gotovo svim važnijim segmentima industrije. Najizraženiji je u rudarstvu, gdje je proizvodnja u periodu januar–juni bila manja za 16,4 posto, dok je prerađivačka industrija, koja čini najveći dio ukupne industrijske proizvodnje, zabilježila pad od 8,1 posto. Proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija bili su gotovo na nivou prvih šest mjeseci prošle godine, uz pad od 0,3 posto.

Među pojedinačnim granama posebno se izdvaja proizvodnja računara, elektronskih i optičkih proizvoda, koja je u prvom polugodištu smanjena za više od polovine, odnosno 54,1 posto. Proizvodnja mašina i opreme pala je za 24,1 posto, baznih metala za 14,4 posto, a hemikalija i hemijskih proizvoda za 12,9 posto.

Istovremeno, pojedine grane bilježe rast. Proizvodnja prehrambenih proizvoda povećana je za 1,7 posto, proizvoda od drveta za 1,9 posto, papira i proizvoda od papira za 3,8 posto, dok je proizvodnja, popravak i instaliranje mašina i opreme povećano za 17,3 posto. Rast od 13,3 posto zabilježen je i u proizvodnji motornih vozila, prikolica i poluprikolica.

Samo u junu industrijska proizvodnja u RS-u bila je manja za 6,1 posto nego u istom mjesecu prošle godine, dok je desezonirana proizvodnja u odnosu na maj smanjena za 0,7 posto.

Juni je tako uslijedio nakon kratkotrajnog poboljšanja u maju, kada je industrijska proizvodnja na godišnjem nivou bila veća za 4,1 posto. U prethodnim mjesecima ove godine uglavnom je bilježen pad, a najveći, od 13,2 posto, zabilježen je u aprilu.

Direktor Unije poslodavaca RS-a Saša Aćić smatra da su za oporavak privrede potrebne značajne mjere, pri čemu su, kako kaže, na prvom mjestu politička stabilnost i pravna sigurnosta, javlja Fena.

– To su dva ključna faktora, koji pogotovo dolaze do izražaja u izbornim godinama i mi vjerujemo da će politički faktori u BiH imati razumijevanja da trenutna nestabilna situacija koja nas okružuje već dovoljno ugrožava ekonomsku aktivnost i da se domaćim tendencijama ne treba dešavati tako nešto da dodatno ugrožavamo našu ekonomiju – rekao je Aćić.

U Privrednoj komori RS-a kažu da je pad industrijske proizvodnje u RS-u direktno povezan s recesijom i smanjenom potražnjom na tržištima zapadne Evrope, gdje domaća privreda plasira 70 do 75 posto izvoza.

Posmatrano prema namjeni proizvoda, u prvih šest mjeseci proizvodnja intermedijarnih proizvoda smanjena je za 12,9 posto, trajnih proizvoda za široku potrošnju za 7,3 posto, kapitalnih proizvoda za 4,9 posto, a netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 3,3 posto. Proizvodnja energije bila je manja za 4,3 posto.

Podaci Zavoda tako pokazuju da je pad industrijske proizvodnje u prvom polugodištu prvenstveno posljedica slabijih rezultata rudarstva i prerađivačke industrije, dok gotovo nepromijenjena proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom nije bila dovoljna da nadoknadi pad u drugim segmentima.