Inspektori rada na području Kantona Sarajevo izvršili 1.635 nadzora

Radi utvrđenih nepravilnosti i kršenja odredaba Zakona o radu i drugih propisa koji se odnose na oblasti radnih odnosa djelovali su izdavanjem 596 prekršajnih naloga u iznosu od 398.236 KM, a donijeli su i 72 rješenja, te pokrenuli dva prekršajna postupka pred nadležnim sudom.

U izvještajnom periodu je evidentiran rad 270 osoba bez zaključenog ugovora o radu i prijave na osiguranje - kazala je Feni glasnogovornica KUIP KS Vildana Brdarić.

Ona je podsjetila da inspektor rada vrši nadzor nad primjenom Zakona o radu Federacije BiH i na osnovu njega donesenih propisa.

- Ono što je bitno istaći je da inspektor cijeni da li osoba koja je u momentu inspekcijskog nadzora zatečena na radu kod poslodavca (to može biti i student) obavlja poslove iz osnovne djelatnosti poslodavca, jer u tom slučaju zatečena osoba mora imati zaključen ugovor o radu sa urednom prijavom na osiguranje - kazala je Brdarić.

Po njenim riječima, u slučaju da zatečena osoba nema zaključen ugovor o radu, niti je za njega izvršena prijava na osiguranje, čak i u slučaju da je bilo prijavljeno studentskim servisima, to predstavlja prekršaj Zakona o radu, za šta inspektor izriče novčane kazne za poslodavca i osobu zatečenu na radu.

- Nesporno je da je odredbama Zakona o radu propisano da se za obavljanje privremenih i povremenih poslova može zaključiti ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova, te su propisani uslovi pod kojima poslodavac i osoba koja obavlja te poslove zaključuju takav ugovor - kazala je Brdarić napomenuvši da, između ostalog, to ne mogu biti poslovi za koje se zaključuje ugovor o radu na određeno ili neodređeno vrijeme.

Iz navedenog, kako je kazala, proizlazi da je za inspektora rada bitno da osoba zatečena na radu kod poslodavca ima uredan radno pravni status, odnosno ima zaključen ugovor o radu sa obaveznom prijavom na osiguranje, ili sa poslodavcem kod kojeg je zatečen na radu, a u skladu sa uslovima utvrđenim Zakonom o radu, ima zaključen ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova.

- Npr. konobar u ugostiteljskom objektu ili prodavač u trgovačkoj radnji, a što je najčešći slučaj, ne može biti angažiran ugovorom o privremenim i povremenim poslovima, jer  poslovi iz navedenog primjera nesporno predstavljaju poslove osnovne i redovne djelatnosti poslodavca - istakla je Brdarić.