Istaknuta važnost obrtničkih djelatnosti u ukupnoj privrednoj slici FBiH

Kako je napomenuo glavni sekretar Obrtničke komore FBiH Domagoj Andrijanić, današnjim skupom završavaju projekat koji finansira Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta u sklopu kojeg su dosad održali već šest okruglih stolova - u Sarajevu, Mostaru, Goraždu, Tuzli, Bihaću i Kreševu.

- Pokušali smo obuhvatiti kompletno područje FBiH. Koliko je važna obrtnička djelatnost, svjedoči i to da jedan od pokazatelja kaže da ima preko 58.000 obrtnika u FBiH, sa 117.000 zaposlenih. Sami ovi podaci činjenično govore koliko je obrtništvo važno za samu privredu, jer je jedna petina zaposlenih u FBiH upravo u sektoru obrta. To dovoljno govori samo za sebe, s tim da naglašavamo da je obrt jako mobilan i prilagodljiv tržištima, što daje jednu dodatnu vrijednost privredi - kazao je Andrijanić.

Napominje kako postoji zakonski okvir za ovu djelatnost, ali da se svaki zakon može poboljšati te učiniti korisnijim za same obrtnike.

Predsjednik Obrtničke komore ZDK Seid Brka referirao se na zakonski okvir za obrtništvo u FBiH.

- Što se tiče obrtništva na nivou FBiH pa i na nivou ZDK-a, mislim da nije ono što ljudi očekuju - što očekuju ti obrtnici. Nezadovoljni smo zadnjim Zakonom o obrtništvu FBiH, koji je ugledao svjetlo dana. Iako smo se borili te dva puta uspjeli i oboriti taj zakon, mimo naše volje ugledao je svjetlo dana. Imamo nekoliko stvari u tom zakonu koje ne možemo ni sami sebi oprostiti, a kamoli onima koji su to uradili - kazao je Brka.

Kako je naveo, u prethodnom zakonu koji je bio usvojen 2009. godine, uvršteno je pored osnovne i dopunske djelatnosti, dodatna djelatnost u sektoru obrta, što je ostavljeno i u novom zakonu.

- U tom zakonu od 2009. insistirao sam da imamo kupoprodaju obrta, jer je kupoprodaja obrta faktički zaštita tradicije. Jer, kada imamo po zakonu mogućnost prenosa – koji traje po pet-šest mjeseci, gubi se kontinuitet obrta. Nije to više onaj tradicionalni, nego od onog momenta kada čovjek ponovo registrira, to je znači novi obrt. Tako da obrtnici još nisu dobili svoje mjesto - smatra Brka.

Najveći problem za koji se, kažu, bore od dana kada je zanatska djelatnost prerasla u obrt, predstavlja im činjenica da ne mogu registrirati privredno vozilo na obrt, nego to moraju na fizičko lice pa imaju problema s PDV-om, troškovima održavanja, goriva... Još nisu riješili to pitanje, rečeno je.

Brčka također ističe kako još nemaju izrađen registar obrtnika ZDK-a te smatra da su ovakvi skupovi važni da se obrtnici dodatno aktiviraju, prenosi Fena.

-Ministarstvo za privredu ZDK je izdvojilo oko 1.000.000 KM da bi se uradio registar obrtnika. Međutim, taj program još nikada nije ugledao svjetlo dana. Ja sam na Obrtničkoj komori donio odluku da mi, kao ZDK, krenemo i mi smo već u toj aktivnosti. Želimo da znamo koliko imamo obrta i srodnih djelatnosti - naglasio je Brka.

Ministar privrede ZDK Samir Šibonjić, koji je bio i jedan od predavača na današnjem skupu, najavio je kako će uskoro ZDK dobiti i registar obrtnika.

- Obrti su jako bitni za svako društvo. Smatram da su oni motor razvoja privrede svakog društva. Ministarstvo privrede ZDK trudi se da daje maksimalnu podršku pa smo ove godine izdvojili maksimalna sredstva za podršku razvoju naših obrta. Raduje nas što u ZDK-u ima veliki broj obrta. Posebno je Visoko poznato u BiH sa velikim brojem obrta - kaže Šibonjić.

Najavio je da će, svjesni problema s kojim se susreću, kao ministarstvo i vlada nastaviti davati podršku obrtima, starim i tradicioanlnim zanatima, koji su većinom porodični biznisi.