Nedavno je Glavni ured Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u Londonu odobrio koncept finansiranja za ovaj projekt, čemu je predhodila izrade Sveobuhvatne analize troškova i koristi (CBA), a koja je potvrdila njegovu punu opravdanost.
Radi se o projektu povezivanja transportnih sistema BiH i Hrvatske, izgradnjom gasovoda Zagvozd (HR) – granica HR/BiH i gasovoda granica HR/BiH – Posušje – Novi Travnik (Travnik) sa odvojkom za Mostar.
Iz BH-Gasa su pojasnili da će se gasovod Posušje – Novi Travnik (Travnik) konektovati na novoizgrađeni gasovod u Srednjobosanskom kantonu Zenica – Travnik.
Neki od benefita projekta, kako navode iz BH-Gasa, odnose se i na smanjenje ovisnosti o ruskom gasu koji se trenutno isporučuje preko Ukrajine, doprinos smanjenju CO2 uvođenjem ekološki prihvatljivog energenta, omogućavanje snabdijevanja prirodnim gasom potencijalnih termoelektrana i CCGT postrojenja, te preduslova za bolju pregovaračku poziciju kod nabavke prirodnog gasa.
Također, projekt treba omogućiti gasifikaciju južnog dijela BiH (Zapadno-hercegovački, Hercegovačko-neretvanski i Kanton 10, te dijela Srednjobosanskog kantona koji nije obuhvaćen gasovodom Zenica – Travnik), te osigurati prirodni gas potencijalnim potrošačima (industrijski, komercijalni i domaćinstva) duž glavnog i odvojnog gasovoda, kao i novih potrošača duž postojećeg gasovoda (prelazak sa postojećih energenata ugalj, drvo, tečna goriva itd. na prirodni gas).
Trenutno, BiH sa samo jednim transportnim pravcem preko Ukrajine, Mađarske i Srbije, ne zadovoljava osnovne postulate EU Direktive o mjerama za zaštitu sigurnosti snabdijevanja, što podrazumijeva osiguranje odgovarajućeg nivoa sigurnosti snabdijevanja i posebno u slučajevima velikog poremećaja u snabdijevanju, a što je uslov za pravilno funkcionisanje unutrašnjeg tržišta gasa.
-Faktor koji ocjenjuje sigurnost snabdijevanja BiH trenutno iznosi "0". Relizacijom projekta Južne intrekonekcije on će biti povećan, a realizacijom još jedne interkonekcije u potpunosti zadovoljavajući, uzimajući u obzir planirane potrebe za gasom – istakli su iz BH-Gasa.
Potreba za ubrzanom realizacijom projekta Južna intrekonekcija, kako dodaju, prvenstveno je i zbog starosti postojećeg transportnog gasovoda (40 godina), ograničenosti kapaciteta posebno u zimskom periodu što ugrožava snabdijevanje postojećih potrošača u FBiH, a isto tako nemogućnost razvoja tržišta duž postojećeg gasovoda, kao i potencijalnih potrošača uz novoizgrađeni gasovod Zenica – Travnik.
- Realizacijom projekta Južna intrekonekcija BiH i Hrvatska stvaraju se preduslovi da BiH postane i tranzitna zemlja, drugom konekcijom na sjeveru, realizacijom projekta Brod – Zenica i na taj način postane dio gasnog prstena Energetske zajednice – navode iz BH-Gasa.
Naredni koraci za realizaciju ovog projekta odnose se na izradu tehničke dokumentacije, odnosno idejnog projekta i studije uticaja na okolinu i društvo (ESIA), a sve s ciljem ishođenja urbanističke saglasnosti. Za navedeno su osigurana grant sredstva od USAID-a za izradu ESIA koja će se realizovati preko EBRD-a i grant sredstva predpristupne pomoći Evropske komisije za izradu idejnog projekta.
- Ukupni životni ciklus projekta koji se finansira od EBRD-a kao međunarodne finansijske institucije za infrastrukturne projekte traje do 15 godina. Projektni ciklus EBRD-a započinje sa pregledom (ocjenom) koncepta od Operativnog odbora EBRD-a koji odobrava koncept projekta i cjelokupnu strukturu, uključujući i strukturu finansiranja i obaveze, a završava sa otplatom kredita. BH-Gasu, kao investitoru projekta, predstoje paralelne obaveze u vezi izrade investiciono-tehničke dokumentacije za projekat u cilju ishodovanja potrebnih dozvola za gradnju i nastavka procesa sa EBRD-om - kazali su u toj kompaniji.
Promotori projekta su BH-Gas i hrvatski Plinacro. Ukupna vrijednost investicije za BiH je 100,35 miliona eura za 161,3 km gasovoda (113,3 km glavne trase i odvojak za Mostar 48 km). Za Hrvatsku iznosi 16 miliona eura u varijanti s gasovodom IAP, odnosno 48 miliona eura bez IAP-a, a za 74,5 km magistralnog gasovoda (dio IAP je 52 km i dio do granice sa BiH 22,5 km).
- Prema trenutnom statusu projekta, a sagladavajući sve predstojeće obaveze koje obuhvataju izradu neophodne dokumentacije, ishođenje dozvola i saglasnosti, finalizaciju pregovora sa EBRD i potpisivanje ugovora o finansiranju, rješavanje eksproprijacije i provođenje procedura neophodnih javnih nabavki u skladu sa pravilima i politikama EBRD, izgradnja bi trebala početi početkom 2022. godine i završiti 2023. godine – kazali su Feni u BH-Gasu.
Vlada Federacije BiH ranije je pružila podršku projektu, prevashodno kroz zaključak kojim je projekat proglašen od strateškog interesa za Federaciju BiH.
Iz Privredne komore Federacije BiH (PKFBiH) su naveli da ovaj prekogranični projekat omogućava za Federaciju BiH pristup gasu iz više pravaca za zadovoljenje buduće potražnje, te sigurnost snabdijevanja.
- Razumijevanje opcija za diverzifikaciju dobave gasa i diverzifikaciju pravaca, te eventualna implementacija takvih projekata, važna je u kontekstu pregovaračke pozicije i postizanja cjenovne konkurentnosti, kako za krajnje korisnike (domaćinstva ), tako i za industriju kojoj to može imati doprinijeti u konkurentnosti - ističu iz PKFBiH.
Novi gasovodni pravci uz daljnju integraciju transportnih sistema i gasifikaciju Federacije BiH, kako su dodali, potrebni su i kako bi se povećala važnost prirodnog gasa kao energenta u privredi. U budućnosti je, dodaju iz PKFBiH, potrebno razmotriti i nove tehnologije razvoja, kao npr. mogućnost dopremanja gasa u ukapljenom stanju putem željeznice i/ili cestovnog prometa.
Biznis.ba / FENA
