Lažni tražitelji posla: U TK na birou 64 hiljade, a fali radne snage
Kantonalna privredna komora Tuzla prezentovala je jučer rezultate anketiranja privrednika iz ovog kantona.
Anketom su obuhvaćeni privredni subjekti iz cijelog kantona, pretežno proizvodne djelatnosti, što je u skladu sa samom strukturom privrede.
Najveći problemi kojima su se privrednici suočili u 2023. godini su radna snaga, inflacija, fiskalni i parafiskalni nameti te smanjena potrošnja i manja kupovna moć.
Upravo su ovo faktori koji su označeni kao najuticajniji na poslovanje privrednika.
"Većina anketiranih privrednika očekuje da budu smanjeni doprinosi, jer bi to omogućilo povećanje plata što znači zadržavanje radne snage i upošljavanje novih radnika. Suštinski problem je što mi na Zavodu za zapošljavanje TK imamo 64.000 nezaposlenih, a kada naš poslodavac traži radnika da ga zaposli, obično ga nema na Zavodu. Zašto, zato što ti ljudi negdje rade, vani ili ovdje, a na Zavodu se vode zbog zdravstvenog osiguranja. To je veliki problem”, kaže Nedret Kikanović, predsjednik Kantonalne privredne komore Tuzla.
Najveća je potreba za radnicima u proizvodnji, mašinske i elektro struke, uglavnom bravara, zavarivača, cnc operatera. Međutim, prisutan je nedostatak radne snage i u svim ostalim djelatnostima pa će prema anketi u narednih pet godina privrednicima nedostajati i zančajan broj radnika u građevinarstvu, drvopreradi, tekstilu, ugostiteljstvu te vozači u međunarodnom saobraćaju.
“Kada je u pitanju građevinarstvo, tu je najveći problem nedostatak radnika. Masovan je odlazak u zemlje EU. Plate su jedan od razloga. Onda mi imamo sada problem, armirač, tesar, zidar, koliku god mu platu ovdje daju on ipak ode”, kazao je Almir Mešić, sekretar Udruženja za građevinarstvo u Privrednoj komori TK.
U Tuzlanskom kantonu je registrovano oko 6.800 privrednih subjekata. Od zanimanja sa visokom stručnom spremom,najveća potreba je za mašinskim i elektro inženjerima te diplomiranim ekonomistima.
Samo 4% ispitanih firmi je u prethodnom periodu koristilo uvoznu radnu snagu, ali je 29% izjavilo da su, u slučaju potrebe, spremni zapošljavati radnike iz inostranstva. Olakšavanje procedura prilikom zapošljavanja stranaca bi sigurno povećale i spremnost firmi za uvoz nedostajuće radne snage potrebne za očuvanje obima proizvodnje i ugovorenih poslova.