Mirzet Hadžiavdić: Malinari vrijedno rade, očekujemo veću zaštitu države!

Mirzeta Hadžiavdića smo pronašli pred ulazom kompanije „Herbos Nature“ u Hrasnici, gdje sa timom službe za kontrolu kvaliteta vrši nadzor u hladnjačama i preradi. U toku je pakovanje zaleđene maline. Pored ove, kompanija ima svoje ispostave sa hladnjačama manjeg kapaciteta i otkupnim mjestima u Bratuncu i Ustikolini. Mirzet nam pojašnjava da se kompanija bavi otkupom, preradom i izvozom šumskih plodova i jagodastog voća na tržište Evropske unije, Švicarske i Turske.

Iz skupine jagodastog voća, malina dominira i ove godine „Herbos Nature“ je jedini otkupljivač u Kantonu Sarajevo. Proizvođači malina dostavljaju tek ubrane plodove, kažu da je berba krenula znatno ranije u odnosu na proteklih 10 godina, a mnoge hladnjače su zatvorene od prošlog ljeta, što sada donosi i veća opterećenja za one koji su opstali. Prevelika ponuda obara cijenu maline, a nedovoljni kapaciteti hladnjača stvaraju dalju paniku među malinarima. Hadžiavdić upozorava da su na sva ova pitanja predstavnici hladnjača upozoravali već ranije, te da oni sami ne mogu odgovoriti na sve izazove u sektoru. „Pomoć države proizvođačima neophodna da bi ovaj sektor opstao“, poručuje.

„Problem u Bosni i Hercegovini je što mi upozoravamo na ključna pitanja i rizike znatno ranije, a u javnosti se tema malina pojavljuje tek u trenutku kada je vrijeme branja, te je tada pitanje šta institucije mogu uraditi. Ono na čemu mi insistiramo je strateški pristup, koji će zaštititi malinare, i prerađivače i hladnjače, odnosno dalje distributere. Poštenim odnosom i adekvatnim procjenama možemo stvoriti okvir za zaštitu i umanjiti udare oscilacija kako na domaćem tržištu, tako i prema svjetskim kretanjima“, govori nam Mirzet.

„Otkup se razlikuje od godine do godine. Mnogo je stvari na koje mi ne možemo utjecati. Imali ste prošle godine hiperprodukciju širom svijeta, kao rezultat toga cijene padaju. Na nas utiče kako je malina postala trend i u Poljskoj, Srbiji, Ukrajini, Bugarskoj, pa i na Kosovu. Većina naše maline ide zamrznuta na zapadnoevropska tržišta. Otkupna cijena kilograma maline prošle godine iznosila je 1,80 KM plus 5% paušalne naknade po kilogramu, a u posljednjih pet godina bilo je trenutaka i kada je dostizala cijenu od 3,50 KM. U Bosni i Hercegovini imamo situaciju da su proizvođači uglavnom mali i ograničeni na nekoliko dunuma, govorim u prosjeku, te ako gazdinstvo ovisi o tome – izazovi postaju sve veći. S druge strane, sa promjenama u otkupnoj cijeni se možda mogu nositi oni kojima je ovo porodični posao, pa jedna porodica može pokriti branje malina na ograničenom prostoru, na par dunuma zemlje. Ali za veće površine, čim morate nekome dodatno plaćati za to, polako se krene gubiti računica, u odnosu na uloženo“, pojašnjava.

„Sarađujemo sa preko hiljadu kooperanata. Kroz saradnju sa USAID/Sweden FARMA II Projektom smo osigurali sufinansiranje šok komore za duboko zamrzavanje, što je mnogo rasteretilo naš prijem 2017. godine,  također – uzeli smo učešće na najvećem sajmu hrane na svijetu u Kelnu. Otvorili smo prostor prema novim tržištima, i tu leže novi izazovi. Investirali smo protekle tri godine, uložili u nabavku sortex mašine, koja je u Bosni još uvijek inovacija, da bismo obezbijedili kvalitet za kupce za koje radimo i trudimo se da ni jedan naš kooperant ne ostane bez sigurnog otkupa i plasmana proizvoda. Moramo dalje rasti, osigurati adekvatnu tehnologiju, koja će omogućiti da se naš proizvod prepozna kao kvalitetan. Bosanskohercegovačka malina ima šansu da se nudi kao visokokvalitetni proizvod, te da kao rezultat toga u narednom periodu dobijemo više na cijeni. Duboko smrznuta malina, koja nema plijesni, oštećenja, tragova fermentacije, te bez deformisanih plodova, je nešto što je na cijeni na zapadnoevropskim tržištima“, dodaje.

Mirzet poručuje da je na tom putu, jedini ključ uspjeha je kompromis sa proizvođačima i povjerenje, a koje „evo već par godina bez podrške države postaje sve teže i teže. Mi se borimo i ostaćemo uz naše kooperante, svjesni činjenice da jedni bez drugih ne možemo uspjeti u ovom sektoru.“

„Inače, na prodajnu cijenu svježe maline se dodaju troškovi rada, repromaterijala, smrzavanja i transporta. Imamo dovoljno kvalitetne proizvode, možemo opskrbiti tržišta, izvozimo skoro 100% proizvodnje. Ono što je samo potrebno jeste strateški pristup u kojem će postojati veća koordinacija svih strana. Zajedno moramo raditi na povećanju prinosa, podizanju kvalitete i prilagođavanju novim tehnologijama. Tu je potrebno i stimulisanje proširenja rashladnih kapaciteta, kako nam ne bi malina propadala, jer u suprotnom, tu gube svi“, zaključuje Mirzet.

Izvoz smrznute maline prelazi 70 miliona konvertibilnih maraka godišnje. Od proizvođača, berača do prerađivača preko 20 000 ljudi je neposredno vezano za ovaj sektor. Mirzet Hadžiavdić i dalje vjeruje da ovaj sektor može izdržati pritiske, ali da država zajedno sa proizvođačima i prerađivačima mora promijeniti odnos i donijeti veću zaštitu svima u lancu vrijednosti.

Biznis.ba