Nazire se kraj spajanja kružnog toka na IX transverzali

- Deveta transverzala, zajedno sa njenim spojem na autoput je jedan od najvećih projekata cestovne infrastrukture Ministarstva saobraćaja i Vlade Kantona i ponosni smo što ćemo u narednim mjesecima svjedočiti završetku radova i na ovom kapitalnom projektu, poručio je Šteta i dodao:

- Završetkom radova dobit ćemo funkcionalnu cjelinu, koja će biti od velikog značaja za rasterećenje saobraćaja i sigurnost u saobraćaju.

Bez sumnje je ova informacija dobra vijest za građane i privredu u KS, ali je i dobar primjer u kojem smjeru bi mogla ići gradnja ostalih dionica.

Naime, jedan od razloga što će IX transverzala biti okončana kao uspješan projekat leži u načinu njenog planiranja, projektovanja i gradnje. Kao što se vidi na fotografijama saobraćajnica je 'podignuta' na stubove čime su izbjegnuta rušenja, prepravke, uništavanje zelenih površina, sporovi. Zato je gradnja na stubovima postala standard u savremenom svijetu.

Upravo je, prema riječima struke, nedostatak ovakvih rješenja glavna manjkavost nedavno predstavljenog Nacrta Urbanističkog plana KS, koji u nekim svojim dijelovima nije promijenjen na planove iz 80-ih godina prošlog stoljeća.

Primjer Devete, mogao bi poslužiti kao rješenje za Prvu transverzalu, gdje odavno postoji prijedlog da se jedan dio trase digne na stubove i izmjesti na desnu stranu gdje je planirana privredna zona, a privredna zona na mjesto gdje je planirana saobraćajnica.

Argument da bi takvo rješenje moglo biti skuplje ne stoji, iz prostog razloga što niko nije niti napravio pravi izračun, niti uzeo u obzir troškove eksproprijacije. Uostalom, izmještanjem bi saobraćajnica išla preko državnog zemljišta pa bi troškovi eksproprijacije bili nula KM. Još jedna prednost ovakvog rješenja je, kao što se vidi i iz primjera IX transverzale, ta što bi cjelokupan projekt bio brže i efikasnije okončan.

U suprotnom, izvjesno je da bi trenutnim Nacrtom UP-a predloženo rješenje moglo dovesti do situacije da kompletno naselje Velešići i dio Pofalića budu u cestovnoj izolaciji, odsječeni od ostatka grada. Desiće se to, naime, u slučaju da gradnju ove dionice ne bude pratila paralelna izgradanja gradskog autoputa. S obzirom na preklapanje nadležnosti, odnosno da je dionica u nadležnosti Kantona Sarajevo, a autoput Federacije BIH i na dosadašnja iskustva, ovaj scenarij je više nego izvjestan.

Čak i iz Zavoda za planiranje priznaju da “se po planskim dokumentima to ne može desiti, ali u realizaciji može". Tim prije uzmu li se u obzirom loša iskustva, poput primjera posljednje dionice Sarajevske zaobilaznice - famozni LOT 3B. Prema planovima, tom dionicom su se građani trebali voziti već dvije godine, a dionica sigurno neće biti izgrađena za još najmanje dvije godine, što je kašnjenje u realizaciji od četiri godine.

Građani Sarajeva zato s pravom mogu biti zabrinuti zbog mogućih posljedica ovakvog rješenja za Prvu transverzalu. Ono bi na duži niz godina moglo ostaviti nedostupnim tunel Ciglane koji vodi direktno prema KCUS-u, kako građane tako i kola Hitne pomoći, ali i rasterećuje glavne saobraćajnice. Ako realizacija ne bude pratila planove, sav teret saobraćaja prebacio bi se u ionako pretrpan centar grada, odnosno Marin Dvor i Skenderiju.

S obziorm da Nacrt tek treba doći pred Skupštinu KS, a da potom slijedi rasprava, ukoliko bude sluha i volje nadležnih, kroz primjer Devete treansverzale moglo bi se naći i najbolje rješenje za građane i privredu na dionici Prve.