Za mlade u Bosni i Hercegovini, ulaganje u perspektivne industrije kao što je IT sektor, otvara nove poslovne mogućnosti i razvoj karijere. Informacijski i komunikacijski sektor jedan je od najbrže rastućih privrednih sektora u Bosni i Hercegovini i nudi velike mogućnosti za zapošljavanje mladih.
Evropska unija je kroz projekat Integrisani lokalni razvoj (LIR) sa 6.6 miliona eura podržala razvoj 21 jedinice lokalne samouprave, što je, između ostalog, omogućilo stvaranje novih radnih mjesta za mlade u BiH te donijelo konkretne i opipljive rezultate u poboljšanju života građana BiH. Više od 600 ljudi je zaposleno u malim i srednjim preduzećima, lokalnim zajednicama i poljoprivredi u kategoriji mladih preduzetnika i pokretanju biznisa.
Jedna od kompanija koja je zahvaljujući projektu proširila svoj obim poslovanja, povećala listu klijenata i zaposlila mlade i perspektivne ljude iz IT sektora je WaySeven Technologies iz Banjaluke, mlada i mala kompanija čija je osnovna djelatnost razvoj i savjetovanje o razvoju softvera.
„Naša ideja za projekat je bila da zaposlimo nove osobe i tako proširimo, tj. uduplamo tim. Od kolega iz Bit Alijanse smo dobili informacije o projektu za razvoj lokalnog tržišta kroz koji bismo mogli dobiti određeno sufinansiranje i pomoć. Zajedno smo odlučili prijaviti se i realizovati naše ideje,“ kaže Goran Gašić, direktor WaySeven Technologies. Klijenti WaySeven Technologies su mala i srednja preduzeća iz inostranstva koja imaju potrebu za unapređenjem poslovanja uvođenjem softvera i koja žele da isprate proces digitalizacije koji se uveliko dešava u Evropi i čitavom svijetu.
„Imali smo ideju i plan kako da ostvarimo naš rast i željeli smo to uraditi kroz nekoliko ciklusa, od kojih je prvi bio da primimo dvadesetak ljudi od kojih smo izabrali najbolje kandidate. Kandidate koji nisu prošli u naredni ciklus smo educirali o načinima pronalaska posla i pripreme za tržište rada.Drugi ciklus je bio specifičniji, vezan za IT, te je 11 kandidata prošlo određene kurseve, edukacije i nakon toga od svih njih smo izabrali šest koji su ostali s nama, tj. njih pet je dobilo stalni posao, a jedna koleginica je s nama na nekom obliku prakse jer još nije završila fakultet“, objašnjava Gašić.
Većina novca je uložena u opremu i edukaciju zaposlenih, odnosno svih polaznika prakse koju su organizovali. Korist koju je firma ostvarila učešćem u LIR projektu je, prema njihovim riječima, značajna i višestruka. „Dobri i kvalitetni ljudi su naš glavni resurs, s obzirom na posao kojim se bavimo, tako da smo kroz ovaj projekat uspjeli da zaposlimo šest novih ljudi, a povećanjem kapaciteta smo uspjeli da dobijemo nove klijente i da povećamo obim posla koji možemo da obavimo za naše klijente. Pored toga, veliku korist od ovog projekta smo imali i kroz sam taj ciklus prakse koji je bio jako pozitivno iskustvo za sve ljude koji su zaposleni u firmi, to je bilo neko dobro druženje uz posao. Stoga smo i ove godine odlučili da organizujemo još jedan ciklus prakse, ovaj put bez ičije pomoći, samoinicijativno, zato što je bilo dobro za nas, kao naše iskustvo, a s druge strane mislim da je bilo jako dobro i za ljude koji su prošli kroz to i želimo da nekim mlađim ljudima koji sad ulaze u IT ponudimo neko inicijalno iskustvo koje će im biti potrebno da počnu da rade u nekim drugim firmama ili našoj firmi“, objašnjava Gašić.
Dodatna prednost je mogućnost da zaposleni budu mentori polaznicima obuke i na taj način ostvare i lični razvoj ali i prenesu vrijednosti kompanije na buduće kolege. Jedna od novih radnica u WaySeven Technologies je Maja Jovićić, menadžer za komunikaciju koja kaže da je za nju posao koji obavlja i cijelo iskustvo obuke i selekcije kadrova tokom trajanja projekta, dragocjeno iskustvo, jer joj je omogućilo da organizaciju za koju radi upozna iznutra i shvati proces rada i zadatke svih sektora.
„Ranije sam povremeno radili za WaySeven Technologies u marketingu i prodaji,ali sam željela da uđem i u druge sektore, tako da mi je ovaj projekat apsolutno to omogućio jer sam za kratka tri mjeseca uspjela da prođem sve te sektore koji obično ostaju nepoznati za nekoga ko je tek ušao u ovaj posao. Imam dvostruku korist, jedna stvar je bila da je odlično što sam prošla obuku, dijelom zajedno s ostalim praktikantima, a dijelom samostalno. S druge strane dobila sam vrlo zanimljive smjernice jer je moj posao, u jednom simpatičnom dijelu, vezan između ostalog i za ljudske resurse. Tako da sam dosta naučila i o odnosima s ljudima i ljudskim resursima“, kaže Jovičićeva.
Projekat LIR je dio EU programa za lokalni razvoj i zapošljavanje, koji je finansirala Evropska unija u iznosu od 19 miliona eura. Ključni korisnici LIR projekta tokom dvije godine su 21 jedinica lokalne samouprave, koje su grupisane u četiri geografska klastera prvenstveno u područjima pogođenima poplavama i regijama s visoko stopom povratnika i raseljenih osoba: 30 malih i srednjih preduzeća, 300 seoskih gazdinstava, 50 organizacija civilnog društva i grupa građana u ciljanim zajednicama, 100.000 građana, uključujući i 5.000 pripadnika socijalno isključenih i ranjivih grupa, te institucije viših nivoa vlasti.
Biznis.ba
