Novi zakon o fiskalizaciji: Moderna rješenja, s mogućnošću poboljšanja

Ako se po jutru dan poznaje, onda bi ovako započeta fiskalna reforma u FBIH mogla polučiti dobar rezultat. Naime, po ocjeni struke predloženi Zakon o fiskalizaciji transakcija baš je ono što je potrebno tržištu, iako bi se uz par dodataka kroz amandmansku fazu mogao dovesti od odličnog do sjajnog.

Zakon o fiskalnim sistemima FBiH usvojen je davne 2009. godine. Od tada do danas, mnogo se toga promijenilo u svim sferama društva, pa je i konačna promjena zakonske legislative za pohvalu. Vlada FBIH je očigledno prepoznala momenat za update Zakona i njegovo usklađivanje prvenstveno sa Direktivama Evropskog parlamenta i Vijeća 2014/55/EC te sa kretanjima na tržištu i njegovim zahtjevima.

U predloženom Zakonu jako su dobro obrađene definicije pojmova koji su konzumentima ovog Zakona već poznati, te su uvedeni novi pojmovi koji otvaraju jedno novo poglavlje u fiskalnom sistemu FBiH. Tako sada imo nove pojmove kao što su EFS – elektronski fiskalni sistem, CPF – centralna platforma za fiskalizaciju, VBR – verifikacioni broj računa, SBR sigurnosni broj računa i sl.

Sve ovo pokazuju kako su se kreatori Zakona ozbiljno pozabavili kretanjima na tržištu i uspjeli da definišu kako da se korisnicima olakša poslovanje, a inspektorima kontrole.

Obveznicima fiskalizacije smatraju se pravna društva, samostalni poduzetnici i organizacije koje imaju sjedište u FBiH, ali i poslovne jedinice pravnih lica kojima sjedište nije u FBiH, ali svoje poslovanje obavljaju na njenoj teritoriji. Također, obveznici fiskalizacije po ovom Zakonu su i fizička lica koja svoje transakcije obavljaju na teritoriji FBiH, ali pod uslovom da su im prihodi veći od KM 5.000,00 u prethodnoj godini. U ovom dijelu dalo bi se razmisliti o korekciji praga na npr. 12.000,00 KM jer za fizička lica KM 5.000,00 KM u današnje vrijeme je brzo dostižno.

Kreator Zakona pozabavio i onima koji su izuzeti iz fiskalizacije, u smislu da ih je jasno pobrojao i vezao se za Klasifikaciju djelatnosti BiH 2010 – KD 2010. Možda je mogao i da bude precizniji, pa da pored oznaka Područja kojem pripadaju, doda i konkretne šifre iz KD-2010.

Primjer: oznaka područja S – ali u okviru njega da se doda i šifra djelatnosti 94.91 – sve ostale usluge obuhvaćene tim područjem imaju obavezu fiskalizacije ili Područje U – konkretna šifra 99.00 – ostale se trebaju fiskalizovati. Na ovaj način bi država regulisala da npr. ustanova koja pruža obavezno socijalno osiguranje za te usluge bude oslobođena obaveze fiskalizacije, ali da ukoliko npr. izdaje neki prostor ili opremu, taj dio treba fiskalizovati.

Ovim Zakonom definisan je i momenat fiskalizacije transakcije koji obuhvata radnju kada je transakcija izvršena odnosno roba prodata, usluga izvršena, kada je izvršen prenos imovine, dat poklon i slično, ali i momenat plaćanje po transakciji, što će reći da će izdavanje avansne fakture pratiti i fiskalni račun.

U Članu 9. stav 2 definisano je da se za lica koja podliježu PDV-u, kao momenat transakcije smatra onaj koji je definisan propisima o PDV-u u BiH, što znači da se roba ne može kretati niti usluga izvršiti bez fiskalnog računa. Taj dio mogao bi se jasnije definisati, kako ne bi bilo “lutanja” u tumačenju i primjeni ove odredbe Zakona.

Novina Zakona, kako smo već rekli, je uvođenje pojma elektronska faktura i definisanje njenog izdavanja, njenih elemenata i arhiviranja. Elektronska faktura se izdaje i prima u struktuiranom elektronskom formatu koji mora biti usaglašen sa relevantnim evropskim ili svjetskim standardima. To su norme koje je izdao Evropski komitet za standardizaciju.

Primjer pogledajte OVDJE.

Hrvatska se npr. pridržava standarda OASIS UBL 2.1, Cross Industry Invoice (CII), Italija FatturaPA, Mađarska XML standards compliant with EN 16931 (UBL 2.1, CEFACT Cross Industry). Ministarstvo finansija FBIH će podzakonskim aktom regulisati ovaj dio, a ako bi se tražio neko ko je dostupan na domaćem tržištu, a radi na svjetskom nivou onda bi to svakako trebao biti GS1 XML standard. Međunarodna organizacija registrovana je GS1 i već egzistira na teritoriji BiH, osnovana od strane domaćih kompanija, koja zapošljava rezidente.