Parkovi, drvoredi ili zelene oaze u gradovima, kako se još nazivaju, pomažu u borbi protiv zagađenosti, potiču biološku raznolikost u gradskim centrima i pomažu pri kontroli temperature i vlažnosti. Zelene zone u gradskim središtima, također su ključne za socijalnu koheziju. Koncept gradskog parka kao otvorenog prostora za korištenje zajednice nastao je u 19. stoljeću, i danas predstavljaju važan dio urbanih sredina, bez obzira na njihovu velilčinu.
Kako se sezona mijenja, a i kako nemamo previše izbora za provođenje slobodnog vremena, savršeno je vrijeme za duge šetnje sa samim sobom, bilo da je na selu ili u gradu, da saberete misli, filtrirate informacije u ovim neizvjesnim danima, dok će druženje po kafićima i restoranima sačekati još neko vrijeme. Bosna i Herzegovina se uvijek ponosila svojim ljepotama i zelenilom u gradovima. Iako je zagađenost urbanih sredina velika u posljednje vrijeme, jesen nam svake godine iznova pokaže kakvu ljepotu i bogatstvo imamo, zato smo za vas izdvojili gradove sa najljepšim drvoredima i parkovima u našoj zemlji:
1.000 lipa za „Borac“
Poznata po svom zelenilu, platanima koje krase ulice ovoga grada, i Vrbasa koji protiče kroz njega. Ove godine, bogatija za još 1,000 stabala lipe, zasađenih u čast sportskog društva Borac, još jednog simbola ovoga grada. Čuveni putopisac Evlija Čelebija navodi da je Banjaluka, koju je posjetio 1660. godine, imala „sedamdeset mjesta za izletišta od svih najglasovitija Ferhadpašina bašča, a svaka bolja kuća ima vinograd, bašču i ružičnjak, divan kao zemaljski raj“. U jesen, ljepota i bogatstvo dolazi tek do izražaja, a šetnja ulicama Banja Luke kao šetnja preko zlatnog tepiha.
Prva UNSMOKE zona u Sarajevu
Kako se razvijalo Sarajevo, teklo prateći tok Miljacke, tako su nastajale njegove zelene oaze. Od Darive, preko Atmejdana, Velikog parka, Vilsonovog…sve do čuvene ilidžanske Velike Aleje. Kao najveći grad Bosne i Hercegovine, sa najvećom koncentracijom dnevnih migracija, neophodno je uvijek bilo osigurati što čišći zrak, naročito u zimskom periodu. Jedan od posljednjih doprinosa ljepoti grada, ali i brizi za vazduh koji udišemo je nova aleja u Sarajevu, koja ide duž najprometnije saobraćajnice u gradu, od Marin Dvora do Tehničke škole. 86 stabala. Ova aleja predstavlja prvu sarajevsku UNSMOKE zonu, dio šire, globalne inicijative #UnsmokeYourWorld, a sve sa ciljem da se životna sredina oslobodi ne samo duhanskog dima, nego svih negativnih uticaja na okruženje. Danas, poslije više od šest mjeseci, ovo je jedna posebna oaza, sarajevska tačka na UNSMOKE mapi svIJeta, koja s ponosom pokazuje svoje prvo jesenje lišće.
Mostarske avlije
Mostar je, poslije Hvara, najsunčaniji grad u Evropi, a zahvaljujući 2,290 sunčanih sati koji godišnje obasjavaju ovaj grad, badem procvate već u februaru. Oduvijek su poznate mostarske avlije, koje spominje i veliki pjesnik i vječiti zaljubljenih u svoj rodni grad, Aleksa Šantić. Ne postoji Mostarac koji ne zna čuvenu Eminu napamet i njene stihove: Kad tamo, u bašti, u hladu jasmina / S ibrikom u ruci stajaše Emina. Emina je i danas, stoljeće nakon što je nastala, ostala simbol ženstvenosti, ljepote i raskoši. Kao i mostarski parkovi i drvoredi u svako doba godine, a naročito u zlatnu jesen.
Bilino Polje u Zenici
Poznat po željezari, Zenica je svoj prvi zvanični park dobila 1970. godine, čuveno Bilino Polje. Sa više od osam kvadratnih metara po stanovniku, ukupno 50 parkova i zelenih oaza, Zenica se zaista može nazvati zelenim gradom. Park Kamberovića polje je engleskog tipa, jedini te vrste u BiH. Tokom sunčanih, jesenjih dana, zaista je zadovoljstvo prošetati pored rijeke Bosne, koja teče centrom Zenice, uživajući u zlatnom suncu i zlatnom odsjaju lišća na zeničkoj promenadi.
(Biznis.ba)
Novi zakon o fiskalizaciji: Moderna rješenja, s mogućnošću poboljšanja
U kojem kantonu su najveće plate i koja su zanimanja najplaćenija
