Porast proizvodnje purića i grahoraste piladi u BiH

Sweden/USAID FARMA II projekt podržao je firmu Mabog Gumanović iz Gruda da proširi svoje proizvodne kapacitete. Oni će sada udvostručiti proizvodnju jednodnevnih purića i višestruko povećati proizvodnju jednodnevnih grahorastih pilića.

Iz Projekta navode da je lokalno proizvedeno svježe i prerađeno pureće meso rijetkost  u supermarketima u Bosni i Hercegovini. To i ne čudi budući da u BiH postoji samo jedan proizvođač jednodnevnih purića, Mabog Gumanović iz Gruda. Do sada su mogli proizvesti nešto više od 50.000 purića, a oni bi se brzo prodali.

- Počeli smo proizvoditi jednodnevne puriće 2003.Tada se time bavilo još nekoliko proizvođača peradi. Međutim, oni su se povukli iz te specifične proizvodnje, i ostali smo samo mi - kaže vlasnik preduzeća Boris Grizelj.

Razlozi za nevoljkost mnogih u BiH da se bave proizvodnjom jednodnevnih purića leže u tome što se oplođena jaja trebaju uvoziti, i što je još važnije, da su ta jaja vrlo osjetljiva i da proces izleganja zahtijeva puno pažnje, dok je stopa uspješnosti izleganja niža nego kod jednodnevnih pilića.

- Oplođena jaja purića uvozimo iz Francuske i Mađarske, ali to je lakši dio - istakao je Grizelj.

Kako on kaže koristeći srtučnu terminologiju, predvaljenje i valjenje, tj. izleganje purića mora se pomno pratiti.

- Kada je riječ o purećim jajima, proces je jako osjetljiv, greške se mogu dogoditi u minuti, i sve je važno: njihova težina, temperatura ljuske, vlažnost zraka i naravno temperatura u inkubatoru koja se ne smije mijenjati - pojasnio je Grizelj.

Donedavno je Mabog Gumanović imao jedan objekt za valjenje jaja. Koristio ga je za proizvodnju jednodnevnih pilića i jednodnevnih purića. Sa 80 posto uspješnosti kada je riječ o pilićima i 65 posto kada je riječ o purićima, u 2019. i 2020. uspjeli su proizvesti 300.000 jednodnevnih bijelih i grahorastih pilića i 50.000 jednodnevnih purana godišnje, ali to će se uskoro promijeniti.

U junu 2020., Sweden/USAID FARMA II projekt podržao je Mabog Gumanović u nabavci novih specijalizovanih inkubatora (predvalionik i valionik), kako i kontrolne jedinice, čime su skoro udvostručeni njihovi proizvodni kapaciteti.

- Novi proizvodni kompleks ćemo koristiti za proizvodnju jednodnevnih purića i grahorastih pilića. Njegov godišnji kapacitet je 300.000 jednodnevnih purića ili pilića godišnje, a mi ćemo do tih brojeva doći kako se tržište bude razvijalo - izjavio je Grizelj.

Njihov plan je da počnu sa proizvodnjom 100.000 jednodnevnih purića za svoje kupce u BiH, uključujući Alex d.o.o. iz Laktaša, jednog od rijetkih uzgajivača i prerađivača puretine. Također će povećati proizvodnju jednodnevnih grahorastih pilića pogodnih za proizvodnju jaja i pilećeg mesa iz slobodnog uzgoja koji su do sada činili tek pet posto ukupne proizvodnje pilića, ili između 14.000 i 15.000.

- Sa novom opremon planiramo proizvoditi oko 120.000 jednodnevnih grahorastih pilića godišnje. Ova vrsta pilića daje jako dobre rezultate i farmeri su jako zadovoljni - naglasio je Grizelj.

Kao i svakom drugom preduzeću iz te branše, Mabog Gumanoviću je potrebna količinski dovoljno velika proizvodnja kako bi bio profitabilan, ali kvaliteta je ipak ono što osigurava dugoročnu održivost.

- Proizvodnju jednodnevnih bijelih pilića nećemo podizati iznad sadašnjeg nivoa. Imamo svoje kupce bijelih pilića. To su manje tvrtke i poljoprivredna domaćinstva sa kojima imamo dobre odnose i koji znaju našu kvalitetu. Unatoč tome, želimo postati puno bolji u proizvodnji purića i grahorastih pilića - objasnio je Grizelj.

Kako kaže, sa specijalizovanim sistemom za valjenje jaja i kontrolu tog procesa, njihova stopa uspješnosti u valjenju jednodnevnih purića porasti će sa 65 na 85 posto, dok su grahorasti pilići već poznati po svojoj otpornosti.

- Kako povećavamo proizvodnju jednodnevnih purića i grahorastih pilića, nadamo se da će na našem tržištu postati dostupno više visokokvalitetnog i raznolikog mesa peradi. To je dobra vijest za sve, kako proizvođače tako i za potrošače - zaključio je Grizelj, saopćeno je iz Farma II projekta.

Biznis.ba / FENA