Zabrinjavajuće

Porazni podaci o broju bolovanja u BiH!

Autor: Biznis.ba
Porazni podaci o broju bolovanja u BiH!
Foto: Ilustracija

U bh. entitetu RS je za osam mjeseci ove godine evidentirano u prosjeku oko 20.000 slučajeva bolovanja mjesečno.

Podaci koje su za Vijesti.ba dostaviljeni iz Fonda zdravstvenog osiguranja RS govore i da je u prošloj 2025. godini evidentirano u prosjeku oko 24.000 slučajeva bolovanja mjesečno. Tokom 2024. godine evidentirano je u prosjeku 17.830 slučajeva bolovanja mjesečno.

Ako u obzir uzmemo ovogodišnje podatke, oni nam govore da je na bolovanju do sada bilo 160.000 osoba, odnosno da se dnevno u RS otvori u prosjeku 666 bolovanja.

Za osam mjeseci 2026. godine troškovi FZO RS za bolovanja duža od 30 dana iznosili su 29,23 miliona KM. U 2025. godini troškovi Fonda za bolovanja duža od 30 dana iznosili su 45,8 miliona KM, dok su u 2024. godini iznosili 37,2 miliona KM. FZO RS poslodavcima nadoknađuje neto plaću za bolovanja koja traju duže od 30 dana, u skladu s propisima, dok bolovanja do 30 dana idu na teret poslodavca.

Šta kažu pravilnici

Izmjenama Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju RS u proteklom periodu napravljen je značajan iskorak kada je riječ o naknadi plaće za vrijeme bolovanja za određene kategorije, poput trudnica, osoba s malignim oboljenjima, roditelja djece koja imaju maligna oboljenja, kao i roditelja djece koja se kontinuirano liječe izvan Republike Srpske na osnovu rješenja Fonda zdravstvenog osiguranja RS ili Fonda solidarnosti „Duša djece“. Njima se za vrijeme bolovanja plaća isplaćuje u iznosu od 100 posto.

Najčešći uzroci bolovanja su bolesti ili komplikacije u trudnoći, povrede, tumori, bolesti mišićno-koštanog sistema, bolesti nervnog sistema, bolesti sistema krvotoka i drugo.

View this post on Instagram

A post shared by Vijesti.ba (@vijesti.ba)

Bolovanja do 30 dana propisuje porodični doktor, dok bolovanja duža od 30 dana odobravaju komisije za ocjenu privremene spriječenosti za rad Zavoda za medicinu rada i sporta RS. Pravilnikom su, između ostalog, predviđeni i konkretni mehanizmi kontrole bolovanja kako bi eventualne zloupotrebe ovog prava bile svedene na minimum. Tako poslodavci mogu zatražiti i vanrednu ocjenu bolovanja za radnike ukoliko imaju bilo kakvu sumnju u opravdanost bolovanja. Na osnovu zahtjeva poslodavca, prvostepena komisija za bolovanje poziva osiguranika i provodi vanrednu ocjenu privremene nesposobnosti za rad.

Osim vanredne ocjene, postoje i vanredne kontrole. Razlika u odnosu na vanrednu ocjenu je u tome što te kontrole provode kontrolori Fonda. Kontrole se vrše uvidom u zdravstveni karton i medicinsku dokumentaciju, pri čemu se provjerava da li je ispoštovan pravilnik kojim je uređena ova oblast. Dakle, ne vrši se pregled osiguranika, kao što je slučaj s vanrednim ocjenama bolovanja.

Isto tako, kada govorimo o mehanizmima kontrole i zaštite, važno je podsjetiti da su Pravilnikom o postupku utvrđivanja privremene spriječenosti za rad za osiguranike FZO RS predviđeni i mehanizmi zaštite prava osiguranika. Tako osiguranik, ukoliko nije zadovoljan ocjenom porodičnog doktora, ima mogućnost da se u roku od 24 sata obrati prvostepenoj komisiji. Također, ukoliko prvostepena komisija zaključi bolovanje, osiguranik ima mogućnost da uloži žalbu ako to želi.

Pravilnikom, ali i Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju, precizirano je da su osiguranici koji se nalaze na bolovanju obavezni svakih 15 dana javljati se svom porodičnom doktoru radi obavljanja kontrolnih pregleda. Izuzetak su osiguranici koji se nalaze na bolničkom liječenju, kao i roditelji koji su na bolovanju jer prate dijete koje se nalazi na bolničkom liječenju.

Ukoliko se osiguranik ne javi na kontrolni pregled, odnosno ne opravda svoj izostanak, porodični doktor može ocijeniti da je osiguranik sposoban za rad.

Podaci za KS i TK

Vijesti.ba su u svrhu istraživanja obima korištenja bolovanja na nivou cijele BIH uputile dopise svim zavodima zdravstvenih osigurnaja u BiH.

Odgovore su do sada dostavili iz Kantona Sarajevo i Tuzlanskog kantona.

Prema podacima iz ZZO KS, tokom nepunih 10 mjeseci otvoreno 166.980 bolovanja. To je 16.698 bolovanja mjesečno, odnosno 556 dnevno.

Slično je i u TK. Tamo je u nepunih 10 mjeseci otvoreno 153.250 bolovanja ili 15.325 mjesečno, odnosno 510 dnevno.