Predstavljena studija 'Transformacija Zapadnog Balkana kroz nearshoring i dekarbonizaciju'

Direktne strane investicije u tim ekonomijama premašile su očekivane nivoe nakon pandemije, što ukazuje na preseljenje proizvodnih kapaciteta u ovaj region, rezultati su iz studije „Transformacija Zapadnog Balkana kroz nearshoring i dekarbonizaciju“ koja je danas predstavljena u Vanjskotrgovinskoj komori BiH.

Albanija i Srbija zabillježile su priliv direktnih stranih ulaganja niži od očekivanog, što ukazuje da su ove ekonomije imale manje koristi od nearshoringa. Crna Gora pokazuje mješovite rezultate, sa početno većim investicijama, ali ispod očekivanja u 2023. godini. Nearshoring, odnosno premještanje poslovnih operacija bliže matičnom tržištu, kako je istaknuto, omogućava kompanijama da smanje troškove, ubrzaju vrijeme isporuke i unaprijede kontrolu kvaliteta.

Potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Ahmet Egrlić je rekao da se radi o drugoj po redu studiji koja je urađena sa Bečkim institutom, a učestvovalo je svih šest komora zapadnog Balkana kroz Komorski investicioni forum.

-Nearshoring studija je potrebna poslovnoj zajednici i donosiocima odluka u BiH, kao i kompanijama u EU koje zaista žele da znaju kako je ovdje stanje, šta ih može ovdje očekivati, koji su to prednosti i nedostaci regiona i zapravo gdje oni vide region kada se radi o lanacima snadbijevanja i svemu ostalom - izjavio je Egrlić.

Studija, kako je dodao, sadrži preporuke kompanijama da investiraju u zelene tehnologije kako bi smanjili emisije štetnih gasova i postali privlačni stranim investitorima, zatim da pribave neophodne certifikate za ispunjavanje međunarodnih standarda i integraciju u globalne lance snabdijevanja, te da traže finansijsku i tehničku podršku za dekarbonizaciju i poboljšanje konkurentnosti, prenosi Fena.

Za donosioce odluka preporuka je da se obezbjede finansijski posticaji i tehnička podrška kako bi pomogli lokalnim kompanijama da dekarboniziraju i ispune međunarodne standarde. Također, da se poboljša upravljanje, institucije i infrastruktura kako bi privukli više investicija, kao i da se investira u obnovljive izvore energije.

- Sve su to standardi koji se očekuju i od Bosne i Hercegovine. Studija je urađena jer zapadnoevropske zemlje i EU žele da pomjere lance snabdijevanja bliže i da, po mogućnosti, značajan dio toga bude i sa Balkana – naveo je Eglić, napominjući da je potrebno podići kvalitet, konkurentnost i vidljivost, te raditi na ispunjavanju standarda.

Studija otkriva snažan potencijal za privlačenje novih investicija ako kompanije na zapadnom Balkanu dekarbonizuju proizvodnju. Lokalne kompanije na zapadnom Balkanu spremne su da ulažu u nove tehnologije za dekarbonizaciju, dok strani investitori imaju za cilj da optimizuju lance snabdijevanja nabavkom od dobavljača sa nižim emisijama ugljenika.

Stjepan Kumrić iz kompanije Lukavac Cement d.o.o. je rekao da je njima dekarbonizacija prvenstveni cilj i jedna od glavnih stvari kojom se bave u zadnjih desetak godina.

-Dakle, smanjivanje upotrebe fosilnih goriva, korištenje materijala u kojima je CO2 već u ranijim procesima potrošen i smanjivanje tog karbonskog otiska jer će nam od 1. januara 2026. sva količina proizvoda koju plasiramo u EU biti na neki način oporezovana kroz taksu koju plaćamo za CO2. Mi sada tražimo načine i mislimo da bi bilo dobro uvesti neku taksu i unutar BH i osnovati fond iz kojeg bi se onda sredstva koristila za procese i projekte u smanjivanju emisije CO2 - naveo je Kumrić.

Rezultati studije, među ostalim, pokazuju da bi 68 posto stranih investitora na zapadnom Balkanu povećalo investicije ako bi region značajno poboljšao dekarbonizaciju, a 47 posto anketiranih kompanija na zapadnom Balkanu kaže da im je potrebna finansijska podrška kako bi smanjili svoj ugljični otisak.