Pritisak inspekcija umjesto na nelegalnim, uglavnom na kompanijama koje uredno posluju!

Na sastanku su pokrenuta ključna pitanja u vezi s borbom protiv sive ekonomije, kao i usklađivanjem poslovanja s propisima, uz naglasak na saradnju između inspekcijskih organa i privrednog sektora. Razgovarano je o izazovima s kojima se suočavaju kompanije koje uredno posluju, ali i o potrebi definiranja budućih zakonskih rješenja kako bi se osigurali jednaki uslovi za sve privredne subjekte.

Ivana Prvulović direktorica Federalne uprave za inspekcijske poslove istakla je kako će se u narednom periodu nastaviti kontrole te će težište rada biti usmjereno na zaštiti potrošača.

Sastanak je prije svega imao preventivni karakter, ali i svrhu artikulisanja budućeg djelovanja u kontekstu aktuelnih ekonomskih kretanja, posebno kada je riječ o poskupljenjima cijena.

- Ja kažem namjerno ‘tzv’ iz razloga jer iza toga ima čitav slijed događaja, pri čemu jedna cijena nije korigovana, a nema apsolutno nekakvo opravdanje - istakao je Nihad Imširović, predsjednik Uprave Konzuma i Mercatora.

Udruženje poslodavaca i privrednici podržavaju rad Federalne i Kantonalne uprave za inspekcijske poslove, ali naglašavaju potrebu za jasnijim definisanjem prioriteta u postupanju.

Poseban fokus stavljen je na suzbijanje sive ekonomije i osiguravanje jednakih uslova za sve privredne subjekte. - Nažalost, kompanije koje uredno posluju, poštuju zakonsku regulativu, često su u osjećaju da se i pritisak, a i inspekcijski nadzori realizuju na onim koji manje-više poštuju svoje obaveze prema društvu i krajnjem potrošaču - istakao je Imširović.

Dogovoreno je da će Udruženje poslodavaca aktivno učestvovati u kreiranju budućih zakonskih rješenja kako bi se osigurala što bolja regulativa u skladu s potrebama tržišta. Također, dogovoreno je uvođenje kvartalnih sastanaka, koji će omogućiti redovnu razmjenu iskustava između inspekcijskih organa i privrednog sektora s ciljem pronalaska najboljih mogućih rješenja.

- Pozicija Udruženja poslodavaca danas jeste bila takva da osjećaju pretjerani pritisak inspekcijskih organa, sa strane Federalne uprave za inspekcijske poslove su dobile uvjerenja da takve intencije nema i da mi na svojoj strani poduzimamo određene aktivnosti na harmoniziranju postupanja svih inspekcijskih organa u FBiH, a pri tome mislimo kako na Federalnu, tako i na Kantonalnu upravu za inspekcijske poslove i Kantonalne inspekcijske organe. Mi smo danas razgovarali i o konkretnim primjedbama koje imamo na poslovanje članica udruženja poslodavaca u FBiH. Glavni federalni inspektor za hranu i glavni federalni tržišni inspektor su objasnili koje su to najčešće nepravilnosti sa kojima se susreću i sa druge strane dobili uvjerenja da će se postići nivo usklađenosti poslovanja sa propisima. Kada je u pitanju borba protiv sive ekonomije, dogovorili smo zajedničke aktivnosti, te smo tražili pomoć od Udruženja poslodavaca da se borimo protiv ove pošasti - rekla je Prvulović.

Imširović je naglasio potrebu za podizanjem svijesti potrošača o ekonomskim terminima i tržišnim procesima. - Ja kad god imam priliku pozovem sve nas da maksimalno poradimo na edukaciji krajnjih potrošača. Moramo znati razliku između marže i profitne stope, jer se u posljednje vrijeme puno manipulisalo s njima, a apsolutno nemaju nikakve veze jedna sa drugom - istakao je.

Poseban akcenat stavljen je na strukturu troškova i izazove s kojima se suočavaju privrednici u BiH. - Ja dolazim iz kompanije koja ima operacije na prostorima skoro cijele bivše Jugoslavije – Slovenija, Crna Gora, Hrvatska, Bosna i Hercegovina – i odgovorno tvrdim da su trgovačke marže ubjedljivo najniže u BiH. Govorim o zemljama okruženja, ne govorim o Evropi - rekao je Imširović, naglašavajući da je tržište BiH izrazito zavisno od uvoza, što direktno utječe na cijene proizvoda.

- Mi smo jedno malo tržište koje je preovisno o uvozu, skoro da nemamo domaće proizvodnje. U nekim branšama apsolutno nikako, 100% uvoz. Samim tim što smo malo tržište, prije svega ne ostvarujemo volumene kao neka druga tržišta, naravno da odmah imamo veću nabavnu cijenu - pojasnio je. Osim toga, dodao je da je BiH tržište distributera, gdje proizvodi prolaze kroz više posrednika, čime se dodatno povećavaju troškovi.

- Kad uključite u sve to zavisne troškove nabave, počev od transporta, carine, akcize, tek onda dođete u BiH. A onda u BiH, počevši od parafiskalnih nameta, koji ne postoje nigdje u Evropi, barem ne u toliko obimu i iznosu, od svih ostalih troškova poslovanja... logično je da uz sve te troškove sa kojima se mi susrećemo u BiH moramo ostvarivati neku maržu, koja, ponavljam, je opet niža nego marže u okruženju - , zaključio je Imširović.

Učesnici sastanka složili su se da je nužno sistemski pristupiti rješavanju ovih problema, uz kontinuiranu saradnju između privrednog sektora i nadležnih institucija, kao i redovne kvartalne sastanke koji će omogućiti efikasniju razmjenu informacija i donošenje konkretnih mjera.

Ovisno o vrsti robe, jasno je da pojedini proizvodi ne mogu pojeftiniti zbog same strukture troškova i lanca snabdijevanja. - Poredi se cijena Milke, Nutelle... Nema logike da u BiH cijena bude niža – apsolutno tu ne zadovoljavamo ništa od ovoga, niti se ti lanci mogu skratiti - , naglasio je Imširović.

Međutim, istakao je da postoji prostor za poboljšanje kada je riječ o domaćoj proizvodnji. - Ono gdje možemo zadovoljiti jeste sigurno sve ono što možemo proizvesti u BiH, krenuvši od hljeba gdje je 90% kalkulacije pšenica, poticaj države, podrška domaćim proizvođačima, gdje će oni postati konkurentni - kaže Nihad.

Ključ je u jačanju domaće proizvodnje kroz poticaje države i zajednički angažman proizvođača, distributera i trgovaca.

- Nažalost, trenutno nisu konkurentni, samim tim ne mogu postići ni cijenu koja se pojavljuje na uvoznim ili većim tržištima. Mislim da je to jedan projekat oko kojeg se trebamo svi angažovati – prije svega država, zatim proizvođači, distributeri i trgovci – kako bi naši potrošači barem donekle bili zadovoljniji nego što su sada - zaključuje.