Novi rast cijena energenata, ali i i dalje visoke cijene repromaterijala ključni su uzroci uslijed kojih domaći poljoprivredni proizvođači, uoči intenziviranja ovogodišnje proljetne sjetve, i dalje muku muče s izazovima tražeći optimalan način kako održati proizvodnju na nivou.
Optimizam unose određene najave u skladu s kojima raste mogućnost da BiH u dogledno vrijeme postane dio jednog financijski značajnog evropskog izvora sredstava.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH Nedžad Bićo nedavno se osvrnuo upravo na probleme s kojima se suočavaju domaći poljoprivrednici kada je riječ o ovogodišnjoj proljetnoj sjetvi te je ukazao na niz činjenica koje utiču na teško stanje.
Kako bi se prevladale, potrebno je ubrzati aktivnosti s kojima bi BiH došla u poziciju da koristi značajno veća sredstva, prvenstveno kada govorimo o onima koja dolaze s evropskog nivoa. Fokus je na mehanizmu predpristupne pomoći EU-a za ruralni razvoj (IPARD III) za period od 2021. do 2027., a u okviru kojega je za programe dodijeljeno 990 miliona eura sredstava EU-a.
No, zbog nedostatka odgovarajućih struktura, BiH još uvijek ne može koristiti novac iz navedenog fonda no, ako je suditi prema nedavnim aktivnostima, vlasti na svim nivoima BiH uskoro bi mogla ispuniti nužne preduvjete.
Delegacija Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva predvođeno ministrom Kemalom Hrnjićem sudjelovalo je nedavno na sastanku koji je održan u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa u Sarajevu, a kojem su prisustvovali šef Izaslanstva Europske unije u BiH Johann Sattler, državni ministar Staša Košarac i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Savo Minić.
Ministri Košarac, Minić i Hrnjić upoznali su Sattlera s aktivnostima koje su poduzeli na ispunjavanju obveza iz dogovorene mape puta, kao i aktivnostima koje će poduzeti na planu integriranja Bosne i Hercegovine u EU. Uz navedeno, razgovarano je i o aktivnostima na uspostavljanju IPARD strukture na razini Bosne i Hercegovine.
Osim toga, važan korak naprijed je i nedavna odluka koju je Vijeće ministara usvojilo, a potom uputilo u Parlament BiH strateški plan ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine za razdoblje od 2023. do 2027. - okvirni dokument, koji je pripremilo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih poslova. Ovim dokumentom utvrđuju se strateški ciljevi postupnog usklađivanja poljoprivrede i ruralnog razvoja sa Zajedničkom poljoprivrednom politikom Europske unije (ZPP EU) i privlačenja investicija. Vizija strateškog razvoja poljoprivrede u petogodišnjem razdoblju je unaprijeđen, konkurentan i klimatski otporan poljoprivredno-prehrambeni sektor.
Pitanje poljoprivrede treba posmatrati i kroz interdisciplinarni pristup, naglašavajući potrebu harmoniziranog djelovanja i povezivanja više privrednih grana s kojima se onda može ostvariti veća vrijednost proizvedenog, kao i otvoriti nova tržišta i mogućnosti plasiranja domaćih proizvoda sve brojnijim stranim turistima.
Direktor GIKIL-a podnio ostavku
Novi zakon o fiskalizaciji: Moderna rješenja, s mogućnošću poboljšanja
