Na posao u Republici Srpskoj, kada je u pitanju visoka stručna sprema, najduže čekaju geografi, s prosječnom dužinom čekanja oko četiri godine, dok do posla najbrže dolaze profesori matematike i fizike, čija je prosječna dužina čekanja na zaposlenje oko tri mjeseca.
Potvrdili su ovo za "Nezavisne" u Zavodu za zapošljavanje RS, koji ističu da prosječna dužina čekanja na evidenciji nezaposlenih lica zavisi prije svega od stepena stručne spreme, zanimanja koje lice ima, dodatnih znanja i sposobnosti, te drugih faktora.
"Prosječna dužina na zaposlenje diplomiranih ekonomista je oko dvije godine i sedam mjeseci, dok diplomirani pravnici u prosjeku na posao čekaju oko dvije godine i četiri mjeseca", kažu u Zavodu.
Naglasili su da iako je na evidenciji Zavoda veliki broj lica sa zanimanjem finansijski radnik i diplomirani ekonomista, te diplomirani pravnik, ipak od strane poslodavaca najveći interes je iskazan za tim kadrom.
Prema stepenu obrazovanja najduže u prosjeku na zaposlenje čekaju nekvalifikovana lica, oko sedam godina i deset mjeseci, lica s trećim stepenom obrazovanja, oko šest godina i pet mjeseci, a oni sa četiri stepena obrazovanja oko pet godina i dva mjeseca. Najkraće čekaju lica s VSS-om, u prosjeku oko dvije godine i tri mjeseca.
Na evidenciju nezaposlenih Zavoda u prvoj polovini ove godine prijavljena su 107.034 lica koja aktivno traže posao, što je za 13.002, ili 10,8 odsto, manje u odnosu na isti period u prošloj godini, kada je evidentirano 120.036.
Dodali su da od ukupnog broja lica koja aktivno traže posao najviše ima onih između 30 i 44 godine, njih 34,8 odsto.
Ranka Mišić, predsjednik Saveza sindikata RS, rekla je da ima više ljudi koji čekaju posao s određenim kvalifikacijama od stvarne potrebe, te da se još vide posljedice neusaglašenosti potreba za radnom snagom i obrazovnim sistemom.
"Znanje koje ljudi imaju dolaskom na Zavod se gubi dužinom čekanja na zaposlenje, jer tehnologije i znanja ne stagniraju, nego napreduju, tako da neko ko čeka četiri godine gubi znanje i ostaje na nivou starom četiri godine, te prilikom zaposlenja dolazi do problema i mora ići na dodatne obuke", rekla je Mišićeva.
Ukoliko se na zaposlenje čeka duže od godinu dana, Mišićeva kaže da se mora nešto mijenjati određenim prekvalifikacijama i dokvalifikacijama u saradnji sa Zavodom.
Dodala je da je to složen problem, koji ima više mogućih rješenja, gdje je za svako potrebna snažna podrška nadležnih, te progresivnija uloga Zavoda.
Dragutin Škrebić, predsjednik Unije udruženja poslodavca RS, kaže da je danas izuzetno teško naći pravog stručnjaka, te da RS treba inženjera, organizatora proizvodnje i dobrih mašinaca.
"Dobar inženjer obućarstva danas može izuzetno dobro zaraditi. Nije potrebna samo diploma, nego kvalitet koji se traži za taj posao", rekao je Škrebić za "Nezavisne".
Istakao je da je na biroima mnogo ekonomista i pravnika i da se zapošljavaju jer mogu obavljati širok spektar poslova, ali da je malo onih pravih koji znaju raditi i dati rezultate.
"Veoma je teško naći pravog šefa računovodstva ili finansijskog direktora, bez obzira na to što ih je toliko na birou. Oni koji znaju raditi i koji su završili legalno fakultete i stekli određena znanja, za njima će biti potražnje", kaže Škrebić.
Biznis.ba / NN
Košarac: Specifičnosti BiH zahtijevaju odgodu CBAM takse
