RS: Privredna aktivnost u padu, poslodavci predlažu Vladi rješenja za spas

Ovi podaci danas su saopšteni na okruglom stolu „Stanje ekonomije-izvozi i perspektive“ u organizaciji Unije udruženja poslodavaca RS.

Asocijacija poslodavaca organizuje svojevrsnu javnu raspravu širom RS u okviru projekta koji finansira Evropska unija. Riječ je o projektu “Doprinos organizacija civilnog društva poboljšanju uticaja preduzetništva na socio-ekonomski razvoj BiH – EISE projekat“.

Dok privreda u RS-u trenutno bilježi pad aktivnosti, kako je rečeno, plate su realno veće za 9,6 posto.

- Ono što je veoma važno reći jeste da se odliv radne snage neće smanjiti u budućnosti. Samim tim, pritisak na rast plata biće nastavljen i u budućnosti. Istovremeno, cijene u posljednja dva kvartala su porasle između 5 i 30 posto u svim granama koje se bave izvozom, pa imamo pad prihoda i rast troškova - rekao je predsjednik Unije poslodavaca RS Zoran Škrebić.

Po njegovim riječima, privrednoj aktivnosti RS prijeti potpuni krah ako se što prije ne povuku određeni institucionalni potezi, prenosi Fena. 

- Zato razgovaramo sa akademskom zajednicom, sindikatim i ostalima kako bismo Vladi RS predložili kvalitetna rješenja za prevazilaženje situacije - poručio je Škrebić.

Između ostalog, asocijacija poslodavaca RS traži da se zakonom uredi način utvrđivanja najniže plate i uvede stručni tim koji bi u saradnji sa socijalnim partnerima utvrđivao iznos najniže plate na bazi makroekonomskih analiza.

Predlaže se i da Zavod za zapošljavanje funkciju preusmjeri na nalazak radne snage u inostranstvu za potrebe domaće privrede.

U cilju rasta konkurentnosti, poslodavci predlažu poreska rasterećenja za napogođenije privredne sektore, kao i uvođenje diferenciranog nivoa minimalnih plata. Takođe, prijedog je da se za tehnološki razvoj izdvaja 100 miliona KM.

Profesor Ekonomskog fakulteta Banja Luka Stevo Pucar prezentovao je podatke po kojima privreda u RS-u ima najnižu produktivost u regionu i širem okruženju.

- Mi studente učimo da ne postoji rast životnog standarda ako nema rasta produktivnosti, odnosno dodatne vrijednosti. To je bazična činjenica u ekonomiji - naveo je Pucar.

Nisku produktivnost ilustrovao je kroz primjer spoljnotrgovinske razmjene. Tako je prošle godine izvezeno 3,3 miliona tona robe, a uvezeno je 2,5 miliona tona. Dakle, kako je rekao Pucar, u količini se više izvozi nego što se uvozi.

- Ali, ako pogledamo cijenu, onda vidimo da je u 2023. cijena po kilogramu uvoza 2,77 KM, a kilogram izvoza 1,50 KM. To govori da je u kilogramu uvoza mnogo više znanja i tehnologije nego u našem kilogramu izvoza. Imamo deficit znanja koji ugrađujemo u naše proizvode - objasnio je Pucar privrednu poziciju.

Učesnicima ovog okruglog stola obratio se i profesor Marko Đogo koji je govorio o efektu povećanja minimalne plate u 2024. na zaposlenost i konkurentnost i makroekonomski analitčar Faruk Hadžić koji je govorio o „potrebi reforme fiskalnog sistema u Federaciji BiH“.