Snimak razotkriva: Kako se odvija 'stečajni biznis' u Hidrogradnji

Takav je slučaj i sa “Hidrogradnjom” d.d Sarajevo. Novi pokušaj prodaje ove zaboravljene kompanije održat će se 17. aprila u 12 sati. Bit će to treći pokušaj javne prodaje od početka godine, nakon što su propali pokušaji u januaru i februaru. I dok je pažnja usmjerena na otpuštene radnike kojima se duguju plate i koji ne mogu da ostvare pravo na penziju, biznis u kompaniji se uveliko odvija daleko od očiju šire javnosti. Poslovanje je izuzetno dobro.

Upravo iz razloga dobrog poslovanja s jedne i dužine trajanja stečaja s druge strane, radnici su tokom nedavnih protesta izrazili sumnju u nezakonite radnje. Navode da Hidrogradnja posluje, ima kamenolome i postrojenja, ali da je nekome u interesu da se poslovanje odvija kroz stečaj.

Sve firme u stečaju poput Hidrogradnje imaju stečajnog upravnika koji određuje sve - od angažmana osoblja na kapiji, preko procesa proizvodnje i prodaje, cijena, raspolaganja imovinom i zalihama, do plaćanja radnika. Ostvareni prihodi Hidrogradnje od prodaje u 2022. godini bili su 8 miliona KM, od toga preko 4 miliona KM su prihod od prodaje proizvoda. Osim troškova plata, Hidrogradnja troši na sirovine i materijal, transport, usluge miniranja, baždarenje i ispitivanje betona, gorivo… Sve to bez tendera i drugih zakonskih propisa koje moraju ispoštovati druge kompanije. Iako je zakonom određeno da stečaj može trajati dvije godine, stečaj u “Hidrogradnji” traje već skoro osam godina.

Da su sumnje radnika utemeljene i da bi moglo biti posla za istražne organe, pokazuje i video koji je u posjedu redakcije Vijesti.ba. Radi se o snimku koji je nastao u kamenolomu ove kompanije u Hadžićima, smještenom uz magistralni put M-17. Za isporučeni kamen ne dobija se fiskalni račun, već neka vrsta priznanice, što je nezamislivo ukoliko je poslovanje u skladu sa postojećim zakonskim okvirima.

Sve se završava na licu mjesta, bez prethodne najave. Na kapiji vas dočeka osiguranje, kamion kojim prevozite potom ide na vaganje, a onda na utovar i ponovo vaganje. U konkretnom primjeru tražena su dva kubika kamena, vaga je pokazala nešto više, a cijena je 50 KM. Plaća se u kešu, a osoba zadužena za vaganje ujedno i naplaćuje, te izdaje “račun” na kojem su evidentirani ulaz/izlaz, masa, količina, cijena i iznos pdv-a. Jedan primjerak zadržava kupac, drugi se nosi osiguranju na kapiju. Gdje završava na kraju nije poznato, sigurno je samo da ovakav proces otvara niz mogućnosti za malverzacije.

Ono što dodatno budi sumnju jeste činjenica da iako svi pokušaji prodaje propadaju, nadležni ne mijenjaju plan. Početna cijena i dalje je 88.067.552 KM. Stoga se postavlja pitanje - želi li se ovako visokom cijenom zapravo ostaviti satus quo i nastaviti poslovanje prikazano na videu iznad.

Radnici smatraju kako je samo apaurin za javnost bila situacija iz decembra 2022. godine, kada je na javnom nadmetanju pobijedila jedna firma. No, potencijalni kupac nikada nije uplatio kupoprodajnu cijenu, a rok za uplatu je prolongiran čak osam puta, te je u međuvremenu, polovinom prošle godine prestao da važi i Stečajni plan.

Na brojne nepravilnosti ukazuju i revizori u svojim izvještajima, gdje je utvrđeno da Hidrogradnja nije obračunavala i evidentirala trošak amortizacije materijalne i nematerijalne imovine, niti je uspostavila procedure za identifikaciju zaliha, pa se revizija nije mogla uvjeriti u njihovu stvarnu vrijednost.

Za bivše radnike, sve je to dokaz političkih i pravosudnih spletki kako bi se 'malverzacije' u Hidrogradnji nastavile.