U narednom periodu nephodno je dati podršku proizvođačima šljiva koji se trebaju edukovati, modernizovati proizvodnju, imati hladnjače, sušnice i stvoriti prepoznatljiv brend gradačačke šljive o kojoj se nedovoljno govori - smatra Sumedina Spahić Vukojević koja je prije mjesec dana odbranila na Poljoprivrednom fakultetu Selçuk Univerziteta u Konyi (Republika Turska) doktorski rad o temi „Strukturna analiza i razvojne mogućnosti proizvodnje šljive na području Gradačačke provincije“.
Na 46. Međunarodnom sajmu poljoprivrede i prehrambene industrije - Sajmu šljive Spahić Vukojević je prezentirajući zaključke i preporuke svog doktorskog rada navela da se prozvodnja šljive na području Gradačca ne nalazi u zavidnom položaju.
Dodala je da se još uvijek radi o jednom tradicionalnom načinu proizvodnje, kojim sigurno ne možemo biti konkurentni na stranom tržištu. Napomenula je da poljoprivredne institucije na općinskom, kantonalnom, federalnom nivou trebaju biti uključene u proizvodnju ove voćarske kulture. Stalnim praćenjima, edukacijama proizvođača, kako je dodala, trebaju da pružaju relevantne informacije za poboljšanje proizvodnje šljive na ovom području.
- S obzirom da sam rođena u Gradačcu, željela sam da na neki način ovim svojim radom doprinesem razvoju ove, za gradačačko područje najvažnije voćarske kulture. Moje istraživanje na području općine Gradačac je urađeno 2017.-2018. godine sa 65 proizvođača šljive. Zahvaljujući stalnim kontaktima sa stručnjacima iz poljoprivrednog sektora u BiH utvrđeni su strateški pravci razvoja proizvodnje šljive na ovom području - rekla je Spahić Vukojević.
Gradačac je tradicionalan voćarski kraj. Prvenstveno se uzgaja šljiva kojoj je posvećena jedna od najznačajnih manifestacija u Bosni i Hercegovini „Sajam šljive”. Proizvodnja šljive na području Gradačca i okoline ima važan privredni značaj. Ovo područje je odavno poznato po ovom voću, jer su se značajne količine svježe i suhe šljive izvozile na evropsko i svjetsko tržište. Nažalost, u posljednjih nekoliko godina gradačački proizvođači se susreću s velikim problemima plasmana i otkupa šljive.
Analiza je pokazala da se najveća količina šljiva na ispitivanim gazdinstvima prodaje u svježem stanju (94,98 posto), suha šljiva je zastupljena u malim količinama svega 3,01 posto, dok se jedan manji dio šljive prerađuje i prodaje u rakiji 2,01 posto. Također, cijene šljiva na području Gradačca iz godine u godinu stalno se mijenjaju, uz stalni pad. Zbog toga 74 posto anketiranih proizvođača ne razmišlja o novim zasadima šljive. O organskoj proizvodnji gotovo da se i ne razmišlja.
Kažu da je proizvodnja na usitnjenim parcelama nerentabilna, da nisu dovoljno motivirani, nemaju adekvatnu podršku vlasti, izostaje regresiranje nabavke đubriva, zaštitnih sredstava i naftnih derivata. Primjetan je nedostatak hladnjača ali i veoma mali procenat stavljanja na tržište šuhe šljive, saopćili su organizatori Sajma.
Biznis.ba / FENA
