Stanković: Pozitivne ocjene za finansijsko poslovanje RUGIPP-a

Glavna služba za reviziju javnog sektora Republike Srpske objavila je pozitivan izvještaj o sprovedenoj finansijskoj reviziji Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove (RUGIPP) za period 1.1 - 31.12.2017. godine, i to nakon što je godinama ovoj upravi na finansijske izvještaje davala mišljenje s rezervom.

Ove godine revizori su naveli da finansijski izvještaji RUGIPP-a istinito i objektivno prikazuju, u svim materijalno značajnim aspektima, finansijsko stanje imovine i obaveza na dan 31.12.2017. godine u skladu s propisanim okvirom finansijskog izvještavanja za javni sektor važećim u Republici Srpskoj.

NN: Možete li dati kratak komentar navedenog izvještaja?

STANKOVIĆ: U izvještaju za 2016. godinu Glavna služba za reviziju javnog sektora Republike Srpske dala je tri preporuke u vezi s finansijskim izvještajima i tri u vezi s usklađenosti poslovanja. Od navedenih preporuka u vezi s finansijskim izvještajima sprovedene su sve tri, a od preporuka u vezi s usklađenosti poslovanja, sprovedene su dvije, dok je jedna preporuka ostala nesprovedena. Važno je napomenuti da u izvještaju nema kršenja zakona, niti elemenata krivičnog djela.

NN: Kakvo je mišljenje Glavne službe za reviziju javnog sektora Republike Srpske u vezi s usklađenosti poslovanja?

STANKOVIĆ: Uz reviziju finansijskih izvještaja RUGIPP-a za 2017. godinu, izvršena je revizija usklađenosti aktivnosti, finansijskih transakcija i informacija iskazanih u finansijskim izvještajima sa značajnim zakonskim i drugim propisima.

Po mišljenju Glavne službe za reviziju javnog sektora Republike Srpske, aktivnosti, finansijske transakcije i informacije iskazane u finansijskim izvještajima RUGIPP-a za 2017. godinu su, u svim materijalno značajnim aspektima, u skladu s propisima kojima su regulisane, osim u onim segmentima za koje je Glavna služba za reviziju javnog sektora Republike Srpske dala preporuke.

Osnov za mišljenje s rezervom o usklađenosti poslovanja sadržan je u tome što je Uprava u toku 2017. godine zbog povećanog obima posla vršila prijem 54 državna službenika i namještenika na određeno vrijeme na period duži od šest mjeseci. Važno je istaći da je Uprava u prethodnom periodu imala 159 na ovaj način angažovanih radnika, pa smanjenje na 54 govori o opredjeljenju da se i ova preporuka u potpunosti ispoštuje.

Drugi osnov za izražavanje mišljenja s rezervom kod usklađenosti poslovanja je vezan za nabavku usluga migracija postojećih softverskih rješenja na novu tehnološku platformu uspostava arhitekture GIS-a i održavanje softverskog sistema eTerraSoft, koja je započeta prema Planu nabavki za 2016. godinu putem pregovaračkog postupka bez objave obavještenja, a na koju je učesnik u nabavci dana 10.8.2017. godine izjavio žalbu, a nakon koje je Uprava sa zakašnjenjem obustavila već započeto izvršenje ugovora.

Zadnji osnov za davanje mišljenja s rezervom o usklađenosti poslovanja odnosi se na dostavljanje ponuda, upućivanje zahtjeva određenom broju ponuđača, pri čemu taj broj ne može biti manji od tri kod konkurentskog zahtjeva za dostavljanje ponuda. Uprava je u postupcima konkurentskog zahtjeva za dostavljanje ponuda primjenjivala odredbe Zakona o javnim nabavkama, te je zahtjev za dostavljanje ponuda i preuzimanje tenderske dokumentacije sa portala e-nabavke slala na tri adrese izuzev u postupku nabavke licence za dvije permanentne stanice. Naime, na osnovu same činjenice da je na portalu javnih nabavki za predmetni postupak nabavke objavljeno obavještenje o nabavci u skladu sa članom 35. stav 1. Zakona o javnim nabavkama, svim ponuđačima je pruženo dovoljno informacija da ocijene da li imaju interes da učestvuju u postupku javne nabavke, odnosno da preuzmu tendersku dokumentaciju sa portala javnih nabavki, te dostave ponudu i učestvuju u postupku, čime je zadovoljen princip transparentnosti i jednakog tretmana svih ponuđača na tržištu. Uprava će u budućem radu doslovno primjenjivati odredbe Zakona o javnim nabavkama.

NN: Kakvo je mišljenje Glavne službe za reviziju javnog sektora Republike Srpske u vezi s trošenjem sredstava kredita Svjetske banke datog po Projektu registracije nepokretnosti?

STANKOVIĆ: Glavna služba za reviziju javnog sektora Republike Srpske nije imala primjedaba na transparentnost korištenja sredstava, niti na njihovo namjensko korištenje, tako da u tom segmentu Uprava nije dobila preporuke.

Način korištenja kreditnih sredstava Svjetske banke je predmet kontrole i nadzornog tima Svjetske banke za Projekat registracije nepokretnosti, koji je u Republici Srpskoj boravio od 10. do 15. maja. Nadzorni tim Svjetske banke je izrazio zadovoljstvo svim aspektima projekta i konstatovao da su sredstva trošena u skladu s planiranom dinamikom trošenja sredstava po godinama projekta. Tim je potvrdio da su procedure nabavki u okviru projekta zadovoljavajuće u smislu kvaliteta, pouzdanosti, blagovremenosti i transparentnosti, te da se iste sprovode u punoj saglasnosti sa smjernicama Svjetske banke za nabavku robe, radova i usluga. Nisu identifikovane ni nesaglasnosti s pravnim odredbama sporazuma, nedozvoljene radnje ili sporne odluke/aktivnosti.

NN: U revizorskom izvještaju se navodi i da su tužbe pravnih i fizičkih lica protiv RUGIPP-a "teške" oko 14 miliona KM. Kakav epilog tih sudskih procesa očekujete?

STANKOVIĆ: Riječ je o tužbama iz ranijeg perioda, odnosno sudskim sporovima koji se vode godinama. U svim sporovima Upravu zastupa Pravobranilaštvo Republike Srpske. U skladu s računovodstvenim standardima i politikama, Uprava vrši procjenu ishoda sudskih sporova. S obzorim na to da zbog obima posla na teritoriji cijele Srpske Uprava sprovodi milionski vrijedne poslove, ne čudi što su i tužbe milionske. Međutim, to što je neko tužio Upravu, ne znači da će i dobiti spor. Mi očekujemo upravo suprotno, odnosno da bi samo jedan spor mogao biti na štetu Uprave.

NN: Kakvi su planovi RUGIPP-a kada je u pitanju dalje poslovanje?

STANKOVIĆ: Menadžment Uprave učinio je maksimalan napor na sprovođenju preporuka i otklanjanju nedostataka kako bi se dobilo pozitivno mišljenje Glavne službe za reviziju javnog sektora Republike Srpske. Kako je pozitivno mišljenje privilegija, toliko je i obaveza, pa je namjera svih zaposlenih u Upravi da se ovaj trend nastavi, pozitivno mišljenje održi i poslovanje Uprave unaprijedi u svim aspektima poslovanja.

Biznis.ba / NN