Sve manje proizvođača krastavca: Posao težak, ali zaradi se lijepo
Ova godina, jedna je od najlošijih za proizvodnju krastavca kornišona u proteklih desetak godina, kada je u pitanju Tuzlanski kanton. Razlog je značajno manji broj proizvođača, a i sušna godina.
Ekipa Vijesti posjetila je naselje Svojat u Živinicama gdje se stanovništvo pretežno bavi poljoprivredom, a najviše njih uzgaja krasatavac kornišon. I ovdje je smanjena proizvodnja. Prije desetak godina, više od 300 domaćinstava bavilo se ovom granom poljoprivrede, a danas tek njih oko 50.
Svojat kod Živinica
— Vijesti.ba (@Vijesti_ba) August 9, 2024
Sve manje proizvođača krastavca: Posao težak, ali zaradi se lijepo pic.twitter.com/qBnNwRvEaj
Cura Selimović uzgaja krastavce na površini jednog dunuma. Zadovoljna je ovom godinom kada je u pitanju prinos.
„Imajući u vidu da je godina sušna, mi smo ipak zadovoljni. Ove godine na ovoj parceli smo ubrali oko sedam tona krastavca“, priča nam Cura.
Uzgoj krastavca je težak i mukotrpan posao koji iziskuje maksimalnu angažovanost i posvećenost.
„Mi ustajemo u 4:00 sata ujutro. Popijemo kafu i čim počne svanjivati mi izlazimo u parcelu. Beremo do podne možda, pa prekinemo zbog vrućina. Onda ponovo navečer izlazimo i beremo. Nama djeca govore da to ne radimo, nije nam ni neka nužda, ali eto radimo. To nam je terapija a i zaradi se lijepo“, ističe ona.
Skoro sav krastavac iz Svojata ide na tržište Evrope, dominantno u Njemačku. Preko lokalne zadruge krastavce otkupljuje Zemljoradnička zadruga Gračanka iz Gračanice. Cijene otkupa su ove godine nešto bolje nego prethodnih.
„Svake godine cijena raste po 10 feninga. Ove godine prva klasa je 2 KM za kilogram, druga klasa je 1 KM, a treća petnaest feninga. Svi mi se trudimo da oberemo dok je u prvoj klasi“, kaže Jasmin Selimović, jedan od najvećih proizvođača krastavca u Svojatu.
Selinmović je ove godine zasadio površinu od 12 dunuma, a sušna godina smanjila je urod.
„Mi smo imali 12 dunuma, a morali smo angažovati i radnike, njih 17-18, to također dosta košta. Kada sam sve troškove sveo, pokrio dnevnice, nemam ove godine nekog računa, možda bih bolje prošao da sam brao nekome drugom“, dodaje Selimović.
Ministarstvo poljoprivrede TK subvencionira proizvodnju kornišona i to sa 20 feninga po kilogramu, što je značajan iznos kada se uzme u obzir količina proizvedenog krastavca.
Košarac: Specifičnosti BiH zahtijevaju odgodu CBAM takse
