Tri ključna projekta za saobraćajno povezivanje Evrope: BiH na ruti jednog od njih

Neki projekti ogromnih razmjera odvijaju se i u regionu koji će, indirektno ili direktno ‘ove prostore’ povezati s drugim dijelovima Evrope.

Sajt bauštela.hr donosi opis tri takva projekta:

3. Željeznička pruga Divača-Koper (Slovenija)
Izgradnja drugog željezničkog kolosijeka Divača-Koper započela je 2019. godine. U pitanju je jedan od najvažnijih infrastrukturnih projekata Slovenije kojem su glavni ciljevi povećanje kapaciteta postojeće pruge te jačanje veze između Luke Koper i ostatka Evrope.

Ovaj projekat bi trebalo da značajno doprinese ekonomiji i promovisanju međunarodne konkurentnosti regiona smanjenjem vremena putovanja i prometnih gužvi. Projekat bi trebalo da koristi i lokalnom stanovništvu.

Dosad je uspješno završen iskop tunela, te podupiranje i završna betonska obloga za ukupno 6.100 metara u tunelima T3, T4, T56 i T8. Za projekat je na početku procijenjen rok gradnje od šest godina što znači da bi mogao biti završen iduće godine, a vrijednost radova je 1,2 milijarde eura.

2. Izgradnja Jadransko-jonskog koridora
Kad je potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, krajem 2023. godine u Hrvatskoj najavio ulaganja u prometnu infrastrukturu vrijednosti 3,5 miliona eura, naveo je i koja su predviđena najznačajnija ulaganja.

Kao prioritetne projekte na nivou države najavio je dovršetak koridora prema Mađarskoj, auto-put prema Sisku ali i izgradnju Jadransko-jonskog koridora, za koju je izjavio da je osigurano čak 1,5 milijardi eura. Kako je najavljeno početkom ove godine, aktivacijom dva velika gradilišta Hrvatska bi trebala dobiti potpuno izgrađen Jadransko-jonski koridor kroz svoju teritoriju.

U pitanju su izgradnja autocesta Križišće-Žuta lokva i Metković-Dubrovnik, za koje je Vlada Republike Hrvatske i osigurala potrebna sredstva. Za oba auto-puta ukupne duljine 45 kilometara, vrijednost radova trebalo bi da iznosi 690 miliona eura.

Krak Jadransko-jonskog auto-puta planiran je da se nastavi kroz Hercegovinu, pa kroz Crnu Goru, preko Albanije, do Grčke, kao krajnjeg odredišta.

I Vlada Crne Gore, pod rukovodstvom premijera Milojka Spajića u više navrata je navodila ovaj projekat kao jedan od ključnih za dalji razvoj države, podsjeća portal Investitor.me. Za ovu trasu, koja u Crnoj Gori počinje kod mjesta Nudo i dalje se pruža prema Grahovu, nakon čega bi trebalo da se poveže sa auto-putem Bar – Boljare, očekuje se i novčana pomoć Evropske unije.

1. Izgradnja koridora Vc u BiH
Koridor Vc je trasa koja na potezu Budimpešta-Osijek-Sarajevo-Ploče povezuje Mađarsku, Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. Završetkom auto-puta na Koridoru BiH koja se pruža pravcem Svilaj-Odžak-Modriča-Doboj-Zenica-Kakanj-Visoko-Sarajevo-Konjic-Mostar-Čapljina-južna granica s RH u mjestu Bijača za cilj ima da definiše saobraćajnu mrežu u BiH.

Još 1998. godine pristupilo se izradi Studije izbora trase auto-puta na spomenutom koridoru kroz Bosnu i Hercegovinu, a na osnovu Studije naknadno je izrađen i pripadajući projekat. Najduži dio upravo je u BiH, a radi se o čak 320 kilometara koridora koji se proteže centralnim područjem naseljenim s 50 odsto cjelokupnog stanovništva.

Iako se sudeći prema dosadašnjem napretku auto-puta rok smatra preuranjenim, kao vrijeme završetka projekta spominjala se 2028. godina. Za različite dijelove izgradnje osigurano je ukupno 589,5 miliona eura bespovratnih sredstava.

Na dionici Počitelj-Zvirovići koja se gradi na auto-putu na panevropskom saobraćajnom koridoru Vc nalazi se upravo završen most “Hercegovina”, jedan od najvećih građevinskih poduhvata u regionu.