U BiH tokom pandemije smanjena potrošnja struje, proizvodnja iz alternativnih izvora neznatna

Od početka godine do 31. jula Elektroprivreda Bosne i Hercegovine (EPBiH) proizvela je više od tri i po milijarde kilovat sati električne energije. U termoelektranama je proizvedeno više od dvije milijarde i 943 miliona kilovat sati, dok je u hidroelektranama proizvedeno više od 595 miliona i 581.000 kilovat sati električne energije.

Ukazali su na to da u svom, kako su naveli, proizvodnom portfoliju još nemaju vjetroelektrane i solarne elektrane.

Za domaće tržište je prozivedeno mnogo više struje nego za inostrano. Potrošačima u Bosni i Hercegovini je isporučeno više od tri milijarde kilovat sati struje. Na stranom tržištu je prodato 868 miliona i 657.000 kilovat sati energije.

U navedenom periodu, od 1. januara do 31. jula, u EPBiH su zabilježili pad potrošnje električne energije za 0,1 posto u odnosu na isti period prošle godine.

ERS zabilježio pad potrošnje struje za više od šest posto

Od početka godine do augusta Elektroprivreda RS-a (ERS) je proizvela tri milijarde i 366 miliona kilovat sati struje. Kako su ukazali, to je povećanje za 3,65 posto u odnosu na isti period 2019.

Kao i u slučaju EP BiH, ERS je najvećim dijelom struju proizvodio u termoelektranama.

"Termoelektrane su u ovom periodu proizvele dvije milijarde i 254 miliona kilovat sati električne energije (18,02 posto više od istog perioda prošle godine), hidroelektrane milijardu i 111 miliona (16,87 posto manje od istog perioda prošle godine)", istakli su.

Naveli su i podatke za jednu svoju solarnu elektranu naglasivši da je u njoj proizvedeno 144.000 kilovat sati električne energije. Osvrnuli su se i na proizvodnju u solarnim elektranama koje nisu u njihovom vlasništvu.

"U solarnim i biogasnim elektranama koje su privatno vlasništvo, a na teritoriji su RS-a i isporučuju električnu energiju u distributivnu mrežu ERS-a, proizvedeno je u periodu januar - juli 2020. 14 miliona i 30.000 kilovat sati električne energije, što je za 59 posto više od ostvarenog u istom periodu 2019. godine", obrazložili su.

Prema njihovim podacima, potrošnja domaćih konzumenata u prvih osam mjeseci bila je 73 posto, dok je 27 posto plasirano na slobodnom ili organizovanom, berza tržištu.

I u ERS-u su zabilježili pad potrošnje struje ove godine.

"Pandemija koronavirusa je najveći šok na svjetskom nivou tako i za naš mikro prostor. Mnoge analize pokazuju da će pad potrošnje biti veći usljed pandemije nego usljed finansijske krize iz 2008. godine. Potrošnja električne energije u RS-u je za 6,7 posto manja u odnosu na isti period prethodne godine", naglasili su.

Objasnili strukturu ovog gubitka.

"Pad potrošnje odrazio se najviše na uslužne djelatnosti, više od 20 posto smanjene potrošnje. Zdravstvene ustanove imale su, nažalost blago povećanu potrošnju. Međutim, industrija (prehrambrena, hemijska, mašinska, tekstilna, drvna) se održava gotovo u istom nivou sa blagim padom od cca. dva posto nižom potrošnjom električne energije nego za isti posmatrani period prošle godine (mart - maj period kada je zahvatio najveći talas pandemije u RS-u. Kako je industrija u posmatranom periodu održala obim potrošnje električne energije, u navedenom peirodu očekuje se, uslijed ne plasiranja proizvoda, povećanja obima zaliha, niža potrošnja električne energije)", saopćili su iz ERS-a.

Kao jedini pozitivni efekat smanjenja potrošnje energije naveli su smanjenje emisije karbondioksida. Potcrtali su da je potrošnja domaćinstva na nivou prošlogodišnje.

Podatke smo pokušali dobiti i od Elektroprivrede HZHB, ali do objavljivanja teksta nisu odgovorili na naš upit.