Bosna i Hercegovina je, nakon dva kvartala u ovoj godini, ostvarila ukupan obim razmjene sa inostranstvom od 22,5 milijarde KM, što je za 1,33 posto manje u odnosu na isti period prošle godine. U padu je izvoz. Sa druge strane uvoz raste. Zbog toga je naša zemlja zabilježila najveći polugodišnji spoljnotrgovinski deficit ikad 6,1 milijardu KM.
Uvoz je imao suprotnu tendenciju od izvoza i nastavio je da raste. Uvećan je za tri posto, odnosno za 307 miliona maraka. Nakon zadnja dva kvartala prošle, pad izvoza nastavio se i ovoj godini.
"Izvoz u referentnom periodu iznosi 8,2 milijarde KM što je opet smanjenje za 8,18 posto u odnosu na referentni period prošle godine. Ili izraženo brojevima nekih 729 miliona maraka", ističe Slaviša Ćeranić iz Sektora za makroekonomski sistem pri STK BiH.
Pad izvoza bio je neminovnost zbog velike zavisnosti od tržišta Evropske unije, na koje izvozimo više od 70 posto roba, a na kojem je došlo do smanjenja privredne aktivnosti. To je ključni, ali ne i jedini razlog pada izvoza.
"Nije sve samo u padu tražnje na zapadu. Ona jeste najveći krivac svemu onom što se dešava. Ali ako imate dobar proizvod i ako imate dobru menadžment strukturu ili strategiju prodaje, možete da tražite i neka druga tržišta. Vidimo da na pojedinim tržištima pojedine robe imaju mnogo veće cijene nego one što mi prodajemo našim zapadnim partnerima", navodi ekonomski analitičar Aleksandar Ljuboja.
Mnogi izvozni sektori su u padu, ali najveći za pola godine u iznosu od 262 miliona maraka, zabilježen je u prerađivačkom sektoru, što se neminovno reflektovalo padom broja zaposlenih.
"Mi smo u proteklom periodu izgubli negdje oko 2.600 radnih mjesta u prerađivačkoj industriji. Dominantno. Plus poljoprivreda. Tako da možemo govoriti da je to za sada jedan od negativnih efekata koji se potencijalno može protegnuti na čitavu godinu", kaže Saša Acić, direktor Unije poslodavaca RS.
Spoljnotrgovinski deficit nastavlja da raste i prijeti da bude veći od rekordnog prošlogodišnjeg koji je iznosio 11 milijardi maraka. Do kraja ove godine, nastavi li se ovim tempom, mogao bi iznositi 12 milijardi, što znači da nam je svakog mjeseca u godini izvoz manji od uvoza za milijardu maraka, prenosi BHRT.
"Shodno postojećim tendencijama vjerovatno će ovaj deficiti biti veći relativno u odnosu na ranije godine. I to prije svega zbog pada izvozne aktivnosti. Za nadati se da se to neće značajnije reflektovati na poslovanje naših izvoznika odnosno posljedično automatski na ostatak BH ekonomije", naglašava Admir Čavalić ( Odbor za ekonomsku i finansijsku politiku PD PFBiH).
Šta će biti do kraja godine teško je prognozirati. Međutim projektovani rast BDP-a, obuzdavanje inflacije na prihvatljiv nivo i zaustavljanje rasta kamatnih stopa, neki su od pozitivnih signala da bi ipak moglo doći rasta ekonomske aktivnosti u drugom dijelu godine.
Novi zakon o fiskalizaciji: Moderna rješenja, s mogućnošću poboljšanja
U kojem kantonu su najveće plate i koja su zanimanja najplaćenija
