U Brčko distriktu BiH oko dvadeset registrovanih proizvođača bamlje

On je rekao da je sa proizvođačima bamlje razgovarao o povećanju podsticaja za proizvodnju ove kulture te o brendiranju ove biljke i dobijanju nacionalnog certifikata o zaštiti geografskog porijekla bamlje, kako bi Brčko distrikt bio i po tome prepoznatljiv u BiH i šire.

Istakao je važnost lokalne proizvodnje za ekonomski razvoj Brčkog. Kaže da postoji oko dvadeset registrovanih proizvođača bamlje u Brčko distriktu BiH koji svoju proizvodnju obavljaju na malim parcelama.

-Radi se o vrlo zahtjevnoj proizvodnji koja pronalazi svoja tržišta individualno, s obzirom da nema sistemskog rješenja za ovaj proizvod, a koji može biti u funkciji razvoja Distrikta - rekao je gradonačelnik, dodajući da je bamlja povrće koje se često koristi u kuhinji zbog svojih nutritivnih vrijednosti i zdravstvenih koristi.

Naglasio je da će se ići u pravcu motivacije svih onih koji imaju ugostiteljske objekte da u svojim menijima uvedu bamlju kao dio agroturističke ponude.

- Zaslugom Voćnog kluba Brčko koji je promovirao bamlju, institut iz Barija posredstvom Vlade Italije donirao je 80.000 eura da se napravi pokretni objekat gdje će biti predstavljena ekološka ishrana. Ugovor će biti potpisan za mjesec dana, a rok realizacije je šest mjeseci - najavio je gradonačelnik Nišić.

Koordinator "Voćnog kluba“ Brčko Savo Lukić rekao je na konferenciji za medije da se ova biljka na području Brčkog uzgaja na poseban način.

- Brčko distrikt BiH ima svoje sjeme i tehniku uzgoja koja je prepoznata ne samo u Distriktu nego i u regionu. Ovo je četvrta godina zaredom kako organizujemo festival bamlje i na taj način želimo da istaknemo Distrikt kao dobrog domaćina, ali i spremnost Vlade Brčko distrikta i gradonačelnika da podrže poljoprivrednike koji se bave uzgojem ove biljke - naglasio je Lukić.

Dodao je da je ključno to da će se krajem oktobra ove godine dobiti i certifikat o zaštiti geografskog porijekla na nacionalnom nivou i da će brčanska bamlja biti prepoznata i u svijetu, prenosi Fena.

Ševko Karamović, individuani uzgajivač bamlje iz Palanke, istakao je da je proces uzgoja ove biljke težak i zahtjevan, budući da se od sadnje do berbe ploda sve obavlja ručno, ali i naglasio da je tržište veoma zainteresovano za otkup bamlje.

-Lako plasiramo proizvode kupcima jer ulažemo u kvalitet i proces proizvodnje naše bamlje koja je poznata kao izrazito ljekovita biljka i koja se osim u ishrani koristi i za proizvodnju kozmetike namijenjene za njegu kože - istakao je Karamović te dodao da količina dobijenog proizvoda zavisi od vremenskih uslova budući da se ova biljka uzgaja na otvorenom.

Naglašava da berba traje do prvih mrazeva, a da na pijacama, kako tradicija i nalaže, kupci uglavnom kupuju bamlju nanizanu na konac dužine jednog metra čija je cijena od pet do sedam KM po jednom vijencu.

Na području Distrikta procjenjuje se da je oko 10 hektara obradivih površina zasijano bamljom.