Uspješna realizacija

U TK zasijano više od 34 hiljade hektara, plan sjetve gotovo u potpunosti ispunjen

Autor: Biznis.ba
U TK zasijano više od 34 hiljade hektara, plan sjetve gotovo u potpunosti ispunjen
Foto: Ilustracija

Vlada Tuzlanskog kantona danas je prihvatila Izvještaj o realizaciji Plana proljetne sjetve u 2026. godini na području tog kantona, a prema dostavljenim podacima, ostvareno je 94,7 posto plana.

Sjetva je realizovana na površini od 34.425,5 ha poljoprivrednog zemljišta, a Planom proljetne sjetve za ovu godinu planirana je sjetva žitarica, povrtnog bilja, industrijskog i krmnog bilja na površini od 36.335,5 ha.

Najveće površine zasijane su kukuruzom i to na površini od 23.096 ha, odnosno 63,56 posto od ukupno ostvarenog plana proljetne sjetve svih kultura. Ostala strna žita: pšenica, ječam, raž i zob su zasijana na površini od 630 ha ili 95,89 posto u odnosu na plan. Industrijskim biljem zasijana je površina od 105,5 ha što je 95,48 posto u odnosu na plan.

Sojom je zasijano 98,5 ha što je 97,04 posto u odnosu na plan, duhanom je zasijano 5 ha, odnosno 83,33 posto planiranih površina i ostalim industrijskim i ljekovitim biljem je zasijano 2 ha.

Od planiranih 8.244 ha površina za sjetvu povrća zasijano je ili zasađeno 7.517 ha ili 91,18 posto u odnosu na plan. U okviru grupe povrtnih kultura, najveća površina je zasađena krompirom 4.705 ha, odnosno 57,07 posto od ukupne sadnje, odnosno sjetve povrtnih kultura, javlja Fena.

Stepen realizacije proljetne sjetve po općinama/gradovima je različit i kreće se od 83,05 posto na području Teočaka, do 100,14 posto na području Tuzle. Osim Tuzle, na području Gračanice i Lukavca realizacija plana proljetne sjetve je također 100 posto dok je u ostalim općinama/gradovima realizacija plana proljetne sjetve nešto niža.

Kako je saopćeno iz Vlade TK, i pored značajnih izdvajanja za novčane podrške po jedinici proizvoda kako iz federalnog, tako iz kantonalnog budžeta, kao i relatvno povoljnih vremenskih uslova u vrijeme sjetve, došlo je do smanjenja sjetvenih površina u odnosu na prošlu godinu.

Razlozi za smanjenje sjetvenih površina su visoke cijene repromaterijala i energenata kao i odliv radno sposobnog stanovništva koji je posebno izražen u poljoprivredi.